S dolaskom prosinca započinje klimatološka zima, dok ona astronomska počinje nešto kasnije, 21. prosinca, na dan s najmanje dnevnog svjetla u godini. U Hrvatskoj tog dana imamo između 8,5 i 9 sati svjetla – najmanje na sjeveru, u Međimurju, a najviše na jugu, u Dalmaciji, piše Dnevnik.hr.
Nije nepoznata činjenica da je blagih zima sve više, a razlog toga su klimatske promjene. Tako smo posljednju, prosječnu zimu imali 2016., odnosno prije osam godina, što znači da današnji osnovnoškolci imaju potpuno drugačiji dojam zime objasnio je meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić.
U posljednjih 30 godina bile su samo dvije hladne zime, čak 15 toplih i 13 prosječnih. Ako se ‘pak uzme posljednjih 20 godina, bilo je 12 toplih i 8 prosječnih. Da je trend zagrijavanja izrazito prisutan, govori i podatak da je posljednjih 10 godina, bilo 9 toplih i samo jedna prosječna zima.
Kakvo će vrijeme ove zime biti u Europi ovisi o više različitih faktora, kao što su zbivanja nad Atlantikom, koja uključuju temperaturu površine oceana i raspodjelu tlaka zraka. Važan je i snježni pokrivač u Sibiru tijekom jeseni, osobito u listopadu – više snijega tamo donosi hladnije prodore krajem zime.
El Niño, poremećaj koji se javlja u Pacifiku također ima svoj utjecaj na zimu u Europi, ali vrlo slab zbog velike udaljenosti te je ove godine u svojoj negativnoj, hladnoj fazi. Na posljetku, velik je utjecaj i klimatskih promjena koje u prosjeku dižu temperaturu i mijenjaju cirkulaciju atmosfere.
Sve ove komponente vjerojatno će dovesti do toga da sjever Europe bude hladniji od prosjeka, a jug topliji uz povećanu mogućnost za kraće hladne prodore. Između sjevera i juga, zbog češćeg sudaranja hladnog i vlažnog zraka, moguće je više snijega nego inače. I naposljetku, Velika Britanija, Irska, dio Francuske te Beneluksa, mogli bi imati više oluja koje će s jakim vjetrom stizati s Atlantika.
Zima u Hrvatskoj
Još jedna zima u globalu toplija od prosjeka obilježit će Hrvatsku, ali vjerojatno će biti hladnija nego prošla, a moguća hladnija i nego prošlih pet. Jači prodori hladnog zraka očekuju se najviše u siječnju, posebno u njegovoj drugoj polovici. Uz sve to, predviđa se zima koja će biti vlažnija i bogatija oborinama, ponajprije na obali.
Izgleda da ćemo bijeli Božić i ove godine gledati samo na televiziji, jer premda će prosinac započeti relativno normalnom temperaturom, u drugoj polovini raste mogućnost za zatopljenje. Ovo je uobičajena situacija, primjerice, Zagreb je posljednjih 40 godina imao svega 8 puta snijeg za Božić, a posljednje put 2007. godine. Na obali, prosinac će biti kišovitiji.
Siječanj bi mogao pokazati svoje hladnije lice i vjerojatno će biti najhladniji mjesec ove zime, što je i uobičajeno. Očekuju se 3 do 4 hladna prodora, koji bi mogli donijeti kraće epizode bure i snijega, a barem jedan od tih prodora mogao bi biti intenzivniji, s većom vjerojatnošću u drugoj polovini mjeseca. Na Jadranu se pritom predviđa manje oborina u odnosu na ostatak zemlje.
Veljača će također donijeti poneki hladan prodor, no općenito će prevladavati toplija razdoblja. Bit će to promjenjiv mjesec, s izmjenom sunčanih dana, kiše i snijega.
Sve u svemu, pred nama je još jedna, u prosjeku, blaga zima. Topla razdoblja bit će češća od hladnih, iako se očekuje hladnije vrijeme nego prošle zime, uz više prodora sa sjevera, posebno u siječnju. Ipak, daleko je to od oštrih i snježnih zima kojih se sjećaju starije generacije.