Potres u Italiji podsjetio je Dubrovčane kako žive na vrlo trusnom području. Pa iako panike nema i ne treba je ni biti, dobro je vidjeti kako smo pripremljeni na najgori scenarij.
Što da nam se danas dogodi potres?
Odgovor na to pitanje potražili smo u Gradu Dubrovniku, kod osobe koja se bavi upravo planovima za zaštitu i spašavanje Zdravka Lončarića iz UO za komunalne poslove.
Kako nam je objasnio, u slučaju elementarne nepogode potresa gradonačelnik o istoj obavještava Centar 112, te aktivira Stožer za zaštitu i spašavanje. Stožer, naime, rukovodi i usklađuje aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa Grada Dubrovnika s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofa i većih nesreća.
Poziva se i Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Dubrovnika pod kojim su sve postrojbe civilne zaštite, te sve pravne osobe uključene u sustav zaštite i spašavanja s kojima Grad Dubrovnika ima sklopljene ugovore. Njihova je zadaća u slučaju mobilizacije staviti Gradu na raspolaganje sva sredstva i ljudstvo.
Tu ulaze i specijalizirane udruge poput HGSS-a, vatrogasne postrojbe, i zapravo sve pravne osobe i službe koje se u okviru svoje djelatnosti bave određenim vidovima zaštite i spašavanja.
Zapravo, kako na je objasnio Lončarić gradonačelnik je taj koji upućuje poziv na mobilizaciju svih snaga koje su potrebne u slučaju potresa.
U slučaju potrebe zbrinjavanja većeg broja stanovnika aktiviraju se planovi evakuacije i spašavanja, te se građani zbrinjavaju u prostore poput hotela i kampova, s kojima Grad Dubrovnik ima sklopljene ugovore, a sve ovisno o kojem se pogođenom području radi. Naravno za zbrinjavanje stanovnika služila bi i gradska skloništa te svi ostali objekti poput osnovnih škola, dvorane u Gospinom polju…
Na pitanje koliko bi Grad Dubrovnik u slučaju potrebe mogao imati ljudi na raspolaganju, Lončarić odgovara kako je riječ o brojci od oko 350 ljudi koji bi bili na raspolaganju u roku od 12 do 24 sata. No, u slučaju katastrofe većih razmjera, kada Grad Dubrovnik ne bi bio u mogućnosti organizirati zaštitu i spašavanje, u pomoć stižu susjedne općine, Županija, a na koncu i država s vojskom.
– Pripremljeni smo onoliko s koliko sredstava raspolažemo – rekao je Lončarić, na našu konstataciju: Znači spremni smo na katastrofu.