Značajna vijest ne samo za Pelješac već i čitavo naše područje i uopće hrvatsku povijest i kulturu obradovala nas je ovih dana. Naime, nakon 37 godina pauze iz tiska ponovno izlazi Pelješki zbornik. Njegov je prvi broj objavljen 1976., kada su ga pokrenuli članovi Društva Pelješčana u Zagrebu, Poljoprivredna zadruga Dingač iz Potomja i ondašnja Samoupravna interesna zajednica za kulturu općina Dubrovnik i Korčula. Temeljem bogatih povijesnih izvora, naročito iz dubrovačkog arhiva, pisalo se o povijesnim događajima, kulturi, svakodnevici, običajima, brodarstvu…
Od glavne urednice obnovljenog izdanja Jasenke Maslek saznali smo više detalja o ovoj značajnoj revitalizaciji.
Više pokušaja…
-Bilo je pokušaja obnavljanja Zbornika i ranije. Sad su se valjda spletom povoljnih okolnosti neke čudnovate silnice usmjerile u istom smjeru, djelujući dovoljno snažnom energijom koja je spojila ljude različitih profila i zanimanja, ali koji su imali vrlo važnu zajedničku viziju prožetu ljubavlju prema pelješkom kraju i nastojanjem da se valorizira njegova kulturna i povijesna baština. A počelo je druženjem i ispijanjem kava nakon korone u Trsteniku, kad smo svi bili željni novih izazova koje je nudila ponovna socijalizacija. Mlada i vješta zaposlenica općine Ston i zaljubljenica u povijest i tradiciju Valentina Vitković iznijela je modele prijava na različite projekte te je u tom kontekstu spomenula i Pelješki zbornik. Trebalo je namaknuti minimalna sredstva, naći volontere koji će pisati, recenzirati i korigirati radove bez naknade, a ja sam bila pred mirovinom i nadala se vremenu darovanom baš za stvari koje volim. Imali smo iznimnu podršku poljoprivredne zdruge Putniković, Kud-a Putniković i dobru volju ljudi koji su pristali biti u uredništvu, savjetodavnom vijeću ili izvršavati nužne organizacijske poslove. Rezultat je obnovljeni Pelješki zbornik i naša sreća je nemjerljiva – rekla nam je Maslek.
Što donosi prvi/peti broj?
Zanimalo nas je naravno što ćemo imati priliku pročitati u ovom prvom, odnosno gledajući u povijesnom kontinuitetu, petom izdanju Pelješkog zbornika.
-Novi, prvi broj ili peti ako računamo da je upravo tiskani svezak sljednik ranijih izdanja Zbornika donosi sedam radova od kojih su dva izvorna znanstvena članka, dva stručna članka te jedan pregledni rad i jedno prethodno priopćenje, dok je sedmi rad bibliografija stručnih i znanstvenih radova o poluotoku Pelješcu. Ovaj popis ima zadaću pružiti svim korisnicima, bilo da su znanstvenici, istraživači ili zaljubljenici u pelješku povijest i baštinu, brz i jednostavan pristup relevantnim bibliografskim podacima. To nije samo popis naslova. To je most između prošlih istraživanja i budućih spoznaja sačinjena tako da posluži kao podsjetnik na bogatstvo intelektualnog i kulturnog naslijeđa koje Pelješac nosi i bude inspiracija za daljnje istraživanje i očuvanje posebnosti njegove povijesne baštine. Ostali objavljeni članci pripadaju humanističkim znanostima i to iz područja povijesti, filologije, arheologije i etnološko-antropološke domene. Obrađen je spomen prapovijesne gradine u Nakovani u povijesnim vrelima i usmenoj tradiciji te donesena reinterpretacija starih i pregled novih nalaza arheološke topografije Vignja i rimskog razdoblja. Također, uz pregled dosadašnjih istraživanja peljeških govora dana je i projekcija i način njihova očuvanja u budućnosti, dok su tradicijska vjerovanja i običaji, postojanje različitih zavjeta i njegovanje paljenja obrednih vatri u vrijeme ljetnog i zimskog solsticija prikazani kao obilježje središnjeg dijela poluotoka. U Zborniku se u rubrici Recenzije i prikazi donose prikazi četiri recentne knjige koje se bave pelješkom tematikom, dok cjelina Iz starih škafetina donosi prikaz pučkog pjesništva iz 19. stoljeća – otkrila nam je Maslek.
Ista naslovnica
Zanimljivo je svakako da je naslovnica ostala nepromijenjena, a i sam sadržaj prati prijašnji raspored. Interesirali smo se, logično, zašto je izbor pao na takvo rješenje.
-Zato što smo željeli biti ne nova nego nastavak davno započete priče koju su započeli eminentni znanstvenici i predani Pelješčani pod uredničkim vodstvom Stjepana Vekarića i Cvita Fiskovića koji su nemjerljivo obogatili naše spoznaje o životu i radu na ovim prostorima. U četiri sveska Pelješkoga zbornika sublimirano je, skupljeno sve dosadašnje znanje o povijesti i identitetu ovoga kraja i njegovih žitelja, od Pelješca u protopovijesti i antici, preko bizantskog razdoblja i života u 14. stoljeću, vremena Dubrovačke Republike sve do recentne povijesti 20. stoljeća. Nastojanje da se ponovno pokrene Zbornik ujedno je i odavanje počasti svima koji su svoje znanje pretočili u dragocjeno štivo – kazala nam je glavna urednica.
Stručno-znanstveni časopis
Namjera je profilirati Zbornik kao stručno-znanstveni časopis. Poprilično je to zahtjevan projekt, izazov ili, što bi se po pučki reklo ‘veliki zalogaj’. Uz našu sugovornicu bit će tu značajan broj stručnjaka i znanstvenika.
-Nastojali smo u uredništvu imati i ljude s izborom u nastavnim ili znanstvenim zvanjima koji bi recenzirali radove ali bili i autori članaka. Većinom su to Pelješčani ili oni koji su povezani s ovim poluotokom, a njihov dosadašnji rad daje razlog za optimizam. Riskirajući da nekoga zaboravim ovdje moram istaći dvije mlade znanstvenice s Filozofskog fakulteta u Splitu, Marijanu Tomelić Ćurlin i pelješku nevjestu Tanju Brešan Ančić koje su me fascinirale svojom zaraznom energijom i brzinom rješavanja problema, a već sam se uvjerila u svesrdnu i bezrezervnu pomoć kolege iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Nenada Jasprice. To je i razlog zbog kojega mislim da projekt Pelješkog zbornika ima budućnost – istaknula je Maslek.
Koliko znamo o Pelješcu?!
Dojam je, makar nama iz Grada, kako se ponajviše zna o samom Dubrovniku, potom Konavlima. Po pitanju ostalih krajeva naše županije, uključujući Pelješac, zapravo većina nas ima vrlo malo saznanja.
-Istina, općenito ljudi malo znaju, ali da bi saznali povijest ih prvo treba zanimati. To je i jedan od razloga pokretanja ovoga projekta koji bi trebao ponuditi svim korisnicima, bilo da su znanstvenici, istraživači ili zaljubljenici u povijest i baštinu Pelješca, širok spektar spoznaja o Pelješcu, njegovoj povijesnoj i kulturnoj baštini, kao i njegovim posebnostima.
Foto: Privatna arhiva