U Hrvatskoj samo oko 15 posto poduzeća bavi se izvozom, no ta poduzeća imaju ključnu ulogu u gospodarstvu. Zapošljavaju više od polovice radnika u privatnom sektoru, ostvaruju 62 posto svih investicija te osiguravaju čak 73 posto ulaganja u razvoj. Kako bi se istaknula važnost izvoznika u gospodarskom sustavu i potaknulo više tvrtki na izlazak na međunarodno tržište, Hrvatska gospodarska komora organizirala je u Zagrebu drugu Konferenciju o internacionalizaciji, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.
– Hrvatska, kao izvozno orijentirana zemlja, proteklih je godina ostvarila značajne rezultate, unatoč sve većim geopolitičkim izazovima. Naš izvoz u 2023. godini iznosio je gotovo 23 milijarde eura – rezultat koji pokazuje otpornost naših tvrtki i snagu naših industrija. Iako je izvoz lagano smanjen u odnosu na prethodnu godinu, ključni sektori poput prerađivačke industrije, s udjelom od čak 40 posto, pokazuju svoju važnost za ukupni rast i konkurentnost Hrvatske na inozemnim tržištima. Upravo zato, Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na razvijanju strategija i pružanju podrške svim poduzetnicima koji žele ostvariti iskorak izvan nacionalnih granica – poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Samo otprilike trećina novih izvoznika uspijeva opstati na međunarodnom tržištu tijekom prvih pet godina. Među onima koji prebrode početne izazove, 20-40 posto bilježi značajan rast u narednim godinama. Izvoz pruža tvrtkama priliku za rast i jačanje konkurentske prednosti, no taj proces često prati niz izazova, poput nedovoljnog razumijevanja lokalnih tržišta, pravnih prepreka i ograničenih resursa.
Državni tajnik Goran Romek istaknuo je važnost internacionalizacije za gospodarski rast, navodeći da je Ministarstvo gospodarstva u razdoblju 2014.-2020. uložilo 43,19 milijuna eura kroz Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’, čime je podržano više od 1.000 projekata. U novom razdoblju 2021.-2027. predviđeno je 49,7 milijuna eura za jačanje izvoznih potencijala, uključujući sredstva za internacionalizaciju i certifikaciju proizvoda, a ključni pozivi bit će objavljeni do kraja 2024. godine.
Prilike za internacionalizaciju hrvatskih tvrtki leže u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Tehnološki napredak i digitalizacija omogućuju širenje na nova tržišta, podržana razvojem infrastrukture i visokoobrazovanom radnom snagom.
– Cromaris kao vodeći hrvatski proizvođač bijele ribe i vodeći svjetski proizvođač organske ribe, izrazito je izvozno orijentirana kompanija. 88% prihoda ostvarujemo na inozemnim tržištima, najviše Italije, Francuske i Španjolske, najvećih svjetskih tržišta mediteranske bijele ribe. U EU smo izgradili brand i prepoznatljivost Cromarisa, no razmatramo i druga svjetska tržišta: Izrael, UAE, Kanada i USA su nam zanimljivi, no brojni su logistički i administrativni izazovi – izjavio je Ivan Leko, direktor Cromarisa.
Efikasno korištenje EU fondova može poboljšati infrastrukturu i integraciju u globalne lance vrijednosti, dok povoljan poslovni ambijent i porezne olakšice privlače ulaganja. Geostrateški položaj Hrvatske omogućava brzi pristup ključnim tržištima, a mogućnosti za nearshoring mogu dodatno potaknuti izvoz.
Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva EK u Zagrebu, istaknula je kako je Europska Komisija stavila konkurentnost u središte svoje ekonomske politike te da će s ciljem osnaživanja konkurentnosti raditi na poticanju privatnih ulaganja, osiguravanju energetske neovisnosti i jeftinijoj cijeni energenata, razvijanju vještina na tržištu rada i poticanju digitalnih inovacija, uz maksimalno korištenje potencijala međunarodne trgovine.
Drugačije od Hrvatske, vrijednost švedskog izvoza iznosi 50 posto BDP-a, Švedska tako osigurava snažno gospodarstvo – poručeno je na panelu o globalizaciji kroz švedsku prizmu.
– Naš model Triple Helix – suradnja između vlade, poduzeća i akademske zajednice, nudi učinkovit okvir za poticanje inovacija i konkurentnosti u internacionalizaciji. Usklađujući državne politike, korporativne ciljeve i akademska istraživanja, ovaj model omogućuje razmjenu znanja i javno-privatna partnerstva koja pokreću održivi rast i jačaju sposobnost poduzeća da uspiju na međunarodnoj sceni – izjavila je Carola Lemne, izvanredna profesorica Karolinska instituta.
Hrvatska u 2023. godini bilježi rast izvoza usluga, posebno kroz turizam, koji značajno doprinosi ekonomskom rastu. Iznos od izvoza usluga popeo se na gotovo 16 milijardi eura što je trostruko veći iznos nego 2020. godine. Uz turizam, sve veći značaj imaju IT usluge, financijske i transporta. Kad je robna razmjena u pitanju, najvažnije tržište za Hrvatsku ostaje područje Europske unije s oko 68 posto ukupnog izvoza i 77 posto uvoza u 2023., i s Italijom kao najvećim partnerom. Međutim, značajan rast izvoza zabilježen je prema zemljama izvan EU-a, poput Bosne i Hercegovine, SAD-a i Srbije, koji su ostali važni tržišni partneri.