U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad prijava sumnji na nuspojave lijekova, s ukupno 4.485 prijava, što je otprilike dvostruko manje nego u 2021. godini kada je HALMED zaprimio čak 9.966 prijava. Smanjenje broja prijava, donosi Večernji list, posljedica je jenjavanja pandemije COVID-19. U 2021. godini broj prijava sumnji na nuspojave znatno je porastao upravo zbog prijava sumnji na nuspojave COVID cjepiva.
S obzirom na manji broj prijava nuspojava cjepiva, smanjio se i ukupni broj prijava nuspojava lijekova. U 2022. godini zaprimljene su 673 prijave, od kojih je 561 prijava bila vezana za COVID cjepivo, dok se 112 prijava odnosilo na ostala cjepiva. Najviše prijava nuspojava, više od 1.700, odnosilo se na citostatike, dok je oko 1.400 prijava bilo povezano s lijekovima za živčani sustav. Na trećem mjestu po učestalosti bile su prijave nuspojava antibiotika, s nešto više od 1.000 prijava.
Večerenji dalje navodi kako su se među najčešće prijavljenim nuspojavama nalazile pretjerana pospanost, vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip. Ove nuspojave tipične su za klasične sintetske lijekove i obično su blagog karaktera te prolaze kroz nekoliko dana, često bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uzimanjem analgetika i antipiretika.
Od ukupno 2.616 prijava sumnji na ozbiljne nuspojave lijekova, njih 1.896 se odnosilo na medicinski značajno ozbiljna stanja, 384 je zahtijevalo hospitalizaciju, 117 je bilo ugrožavajuće za život, dok se za 178 slučajeva sumnjalo da je uzrok smrti pacijenta povezan s nuspojavom lijeka.
Većina pacijenata koji su preminuli patili su od malignih bolesti, nasljednih metaboličkih bolesti, kardiovaskularnih bolesti ili su podlegli transplantaciji organa, što otežava procjenu povezanosti između primjene lijeka i samih nuspojava istog. Od svih prijava nuspojava, 82 posto je bilo povezano s pretjeranim farmakološkim djelovanjem lijeka, dok se 15,8 posto prijava odnosilo na imunološke alergijske reakcije.
Najveći udio prijava dolazio je od liječnika (64 posto), dok su pacijenti poslali oko 17 posto prijava, a ljekarnici 12 posto. Nuspojave lijekova češće su se prijavljivale kod žena (60 posto svih prijava) i djece, dok se udio nuspojava u radnoj dobi smanjio u usporedbi s 2021. godinom. Gotovo polovica prijava (49 posto) spadala je u kategoriju ozbiljnih nuspojava, što je znatno povećanje u odnosu na 2021. godinu kada je samo 32 posto prijava bilo označeno kao ozbiljne nuspojave.
HALMED ističe da čak i nuspojave koje nisu označene kao ozbiljne mogu biti teške i negativno utjecati na svakodnevne aktivnosti pacijenata te smanjiti kvalitetu života. Stoga je važno prijavljivati ih kako bi se bolje razumio njihov utjecaj na pacijentovu kvalitetu života, a time unaprijedila sigurnost primjene lijekova.