Izložba ‘Dijalozi – moderna i suvremena umjetnost iz zbirke UGD’ se od petka, 5. lipnja može pogledati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, a svakog četvrtka, izložba će po cjelinama biti predstavljena i virtualno, na Facebook stranici Umjetničke galerije Dubrovnik. Kustosica izložbe je viša kustosica UGD, dr. sc. Rozana Vojvoda, a ova izložba, kao i sve dosadašnje izložbe vezane za predstavljanja bogatog fundusa Galerije odabir je unutar mnogobrojnih mogućnosti uspostavljanja paralelizama, stilske srodnosti i dijaloga među izloženim djelima.
Postavljena na tri kata modernističke vile Banac, izložba teži kronološki obuhvatiti bogatstvo i pluralizam hrvatske umjetnosti od pojave utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva Vlaha Bukovca do danas kroz ispreplitanje kronoloških, stilskih i tematskih poveznica. Naglasak je stavljen na razvoj dubrovačke likovne misli od pejzaža, veduta i portreta Vlaha Bukovca i Mata Celestina Medovića preko radova umjetnika koji pripadaju dubrovačkom kolorističkom krugu (Ignjat Job, Gabro Rajčević, Ivan Ettore, Božidar Rašica, Ivo Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika, Josip Trostmann, Josip Škerlj, Lukša Peko i drugi) do suvremene dubrovačke umjetnosti koju karakteriziraju medijska raznovrsnost i često tematiziranje društvene problematike (Slaven Tolj, Božidar Jurjević, Pasko Burđelez, Ivana Pegan Baće, Ana Opalić, Marko Ercegović, Ivona Vlašić, Dubravka Lošić, Katarina Ivanišin Kardum, Viktor Daldon, Anabel Zanze, Mara Bratoš, Tina Gverović).
Na izložbi su predstavljeni klasici modernog hrvatskog slikarstva od mrtvih priroda i interijera Emanuela Vidovića do aktova i figura Milivoja Uzelca, Oskara Hermana i Vladimira Becića. Klasici hrvatske skulpture predstavljeni su radovima Ivana Meštrovića, Roberta Frangeša Mihanovića, Frana Kršinića i drugih. Druga polovina dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj u slikarstvu je predstavljena primjerice arhetipskim pejzažima Otona Glihe i Frana Šimunovića u kojima se odražava gotovo potpuno dokidanje figuracije, genezu apstraktnog ekspresionizma svjedoče ulja na platnu Eda Murtića, tendenciju enformelu slike Ljube Ivančića. Kipari druge polovine dvadesetog stoljeća zastupljeni na izložbi su Ivan Kožarić, Branko Ružić, Dušan Džamonja, Kosta Angeli Radovani i drugi.
Od članova grupe EXAT 51 koja je pedesetih godina u Hrvatskoj zastupala načela geometrijske apstrakcije izloženi su radovi Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca, od pripadnika neformalne grupe Gorgona koja je djelovala od 1959. do 1966. godine, a karakterizira je kritika objekta kao završnog produkta, osjećaj za apsurd, crni humor, nihilizam, prikazani su radovi Marijana Jevšovara, Julija Knifera, Josipa Vanište i Ivana Kožarića. Radom Braca Dimitrijevića predstavljena je „nova umjetnička praksa“ u hrvatskoj umjetnosti koja se ne zasniva na završenom likovnom djelu već na ideji umjetničke prakse, „nova geometrija“ radovima Duje Jurića, a „nova slika“ radovima Igora Rončevića.
U svojevrsnoj „izložbi unutar izložbe“ predstavljena je zbirka fotografije Umjetničke galerije Dubrovnik koja sadrži primjerice znamenite “magnumovske” fotografije Mladena Tudora, fotografije koje problematiziraju rat na dubrovačkom području Damira Fabijanića, fotografije u domovinskom ratu prerano stradalog dubrovačkog fotografa Pava Urbana, fotografije renomiranih hrvatskih autora poput Jasenka Rasola, Ane Opalić i Marka Ercegovića, te međunarodnih autora kao što su Steve McCurry i Robert Farber.
Izložba će se moći razgledati do kraja kolovoza 2020. godine.