Sve je započelo prije 120 godina 23. kolovoza te vruće i sparne srijede u Krapini, sve ostalo je povijest koju danas i cijele ove godine obilježavamo – pri otvorenju izložbe ‘120 godina krapinskog pračovjeka’ rekao je rekao je voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca te autor i kustos Jurica Sabol u subotu u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.
– Kao što sam naziv izložbe govori, radi se o velikoj obljetnici monumentalnog otkrića u Krapini. Izložba je svojevrsni ‘homage’ velikom prirodoslovcu Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru – uvodno je rekla ravnateljica Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku Ana Kuzman.
– Vrlo smo svjesni da se ne radi o lokalnom ni hrvatskom značaju, nego europskom i svjetskom značaju lokaliteta s obzirom na to da niti jedno nalazište u Europi i na Bliskom istoku, dakle područja na kojima su obitavali neandertalci, ne sadrže veći broj fosilnih kostiju. Analizom tih kostiju uvelike se doprinijelo svjetskoj paleo-antropološkoj znanosti, s velikom ulogom u evoluciji čovjeka uopće – izjavio je Sabol.
Naglasio je i da moderna saznanja ne predstavljaju neandertalce kao divljake, već kao društvene, uz vlastitu kulturu kroz koju su izrađivali nakit, odjeću i pokapali vlastite mrtve. Izložbu je predstavio kao prvi korak u suradnji različitih krajeva Hrvatske.
– Ovo je početak jedne međukulturne suradnje ne samo između Zagorja i Dubrovnika već između dva muzeja – rekao je.
Izložbu su obogatili i članovi Udruge Krapinski neandertalci – Pleme Špiljskog medvjeda koji su svojim entuzijastičnim utjelovljenjem neandertalaca oduševili publiku, a posebno najmlađe.
Izložbu je službeno otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Ana Hilje.
Podsjetimo, izložba je organizirana povodom Međunarodnog dana muzeja i 120. godišnjice od monumentalnog otkrića u Krapini. Zamišljena je kao svojevrsni vremeplov, odnosno prikaz od početka geološko- paleontoloških istraživanja Dragutina Gorjanovića-Krambergera na Hušnjakovom brdu 1899. godine pa sve do 1905. godine. U sklopu izložbe prezentirana su djela tog velikana hrvatskog prirodoslovlja, različite karte, crteži, kao i rekonstrukcija špilje pračovjeka sa skulpturama, oko 50 originalnih kostiju životinja iz razdoblja pleistocena te kopija krapinske zbirke.
Muzej krapinskih neandertalaca ubraja se u najposjećenije muzeje u Hrvatskoj i šire. Važnost i svjetski značaj ovog jedinstvenog lokaliteta potvrdila je i Oznaka europske baštine koja je u ožujku 2016. godine dodijeljena Nalazištu Hušnjakovo i Muzeju.