Uzroci recentne gospodarske, društvene i političke krize koja je snažno pogodila čitav tzv. zapadni svijet (SAD, veći dio država Europske unije i tzv. tranzicijske europske države poput Republike Hrvatske i drugih balkanskih država)
nisu prolazni i nisu rezultat prekomjerne i neopravdane potrošnje i života na kredit običnih građana već je riječ o sistemskoj krizi nepravednog, nedemokratskog i socijalno neosjetljivog neoliberalnog kapitalističkog sustava u tim državama koji je došao do svog kraja i sada se nepovratno i nezaustavljivo urušava kao što se s padom Berlinskog zida 1989. g. počeo urušavati i nezaustavljivo urušio komunizam u europskim državama.
Stoga se iz sadašnje krize i recesije nije moguće izvući nikakvim programima i mjerama štednje kakve zagovaraju hrvatska Vlada, Europska komisija i Vijeće Europske unije, te vlade vodećih država Europske unije već jedino snažnim sustavnim ustavno-pravnim i političkim promjenama neoliberalnog kapitalističkog sustava u državama zahvaćenim krizom i recesijom u novi ustavno-politički sustav tzv. socijalne države i demokracije (sa snažnim modelima socijalne politike i radničke participacije) kakav se uspješno primjenjuje u tzv. skandinavskim (nordijskim) državama (Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska), u kombinaciji sa tzv. sustavom neposredne (participativne) demokracije po kojem birači neposredno, a ne otuđene političke "elite" donose ključne političke odluke, i to birači na lokalnoj razini na zborovima građana ili putem referenduma, a birači na regionalnoj i državnoj razini putem referenduma (takav se politički sustav već desetljećima uspješno primjenjuje u Švicarskoj).
Da bi se stvorili preduvjeti za gospodarski i društveni oporavak u Hrvatskoj i drugim državama pogođenim recentnom gospodarskom krizom i recesijom, potrebno je prvenstveno izvršiti ustavne i zakonske promjene kojima će se:
1. ustavno i zakonski definirati i uvesti participativnu demokraciju po kojoj birači neposredno, a ne otuđene političke "elite", donose ključne političke odluke, i to birači na lokalnoj razini na zborovima građana ili putem referenduma, a birači na regionalnoj i državnoj razini putem referenduma.
S tim u vezi trebalo bi u Hrvatskoj prvenstveno sadašnji potrebni broj potpisa birača za raspisivanje referenduma na nacionalnoj razini od praktično nemoguće dostižnog 10% smanjiti na najviše 100 tisuća potpisa birača (što čini oko 2,5% sadašnjeg broja birača u R. Hrvatskoj bez inozemstva), te kad je u pitanju regionalni ili lokalni referendum na 5% potpisa birača na regionalnoj ili lokalnoj razini.
Također, bi trebalo produžiti i sadašnji nerealno kratak rok od 15 dana za prikupljanje potpisa birača za referendum. Tako npr. u Švicarskoj koja ima oko 8 milijuna stanovnika 100 tisuća građana može svakodobno tražiti raspisivanje referenduma za potpunu ili djelomičnu izmjenu Ustava.
2. u Ustav ugraditi jamstva po kojima izbornim zakonima mora biti zajamčeno da birači na lokalnim, regionalnim i državnim izborima, najmanje jednu polovinu vijećnika, odnosno zastupnika mogu birati neposredno u izbornim jedinicama, a ne samo sa stranačkih lista na čije sastavljanje nemaju nikakav utjecaj, pa sukladno tome ni na izabrane vijećnike, odnosno zastupnike, koji se stoga osjećaju odgovornima samo svojim stranačkim vrhuškama, a ne biračima.
3. u cilju socijalne pravde i društvene ravnoteže djelomično ograničiti ustavno jamstvo neograničenog opsega privatnog vlasništva, prava iz kapitala i poduzetništva enormno bogatih pojedinaca, banaka, transnacionalnih korporacija i drugih monopolističkih organizacija, preko razine kojom se neopravdano ugrožava socijalna pravda i društvena ravnoteža.
4. u porezni sustav ugraditi snažne mehanizme socijalne pravde koji će omogućiti smanjivanje poreznog opterećenja običnih građana, a posebno socijalno ugroženih kategorija stanovništva, te smanjenje poreznog opterećenja gospodarstvu, osim bankama, transnacionalnim korporacijama i drugim monopolističkim organizacijama, te koji će omogućiti zahvaćanje ekstra profita koji nije rezultat rada nego monopolističkog položaja na tržištu.
5. raspisati izbore po novim izbornim pravilima na svim razinama predstavničke vlasti.
Što prije kritična masa građana dođe do ovih saznanja i raznoraznim akcijama izražavanja građanskog neposluha i političkog pritiska na vladajuću političku vrhušku u svojoj zemlji istu natjera na navedene ustavne i političke promjene i nove političke izbore po tim i takvim ustavnim promjenama to će prije, i s manje štete za sve, takve države i narodi izići iz sadašnje bezizgledne i razočaravajuće sveopće društvene, političke i gospodarske krize i recesije.