Marko Dragičević, nezavisni kandidat za gradonačelnika Dubrovnika i njegova nezavisna lista predstavili su niz konkretnih i izvedivih projekata kojima bi, već od prve godine mandata, pokrenuti značajne promjene u kvaliteti života građana i prostornom razvoju Grada.
-Dubrovnik ne smije biti grad koji živi samo za turiste, već grad koji živi za svoje građane. S jasnom vizijom, konkretnim rješenjima i odgovornim pristupom, spremni smo odmah krenuti u realizaciju ključnih projekata koji će građanima vratiti Grad – poručio je Dragičević.
Jedan od prvih koraka, iznose, bit će asfaltiranje ceste od Bosanke do Srđa, čime će se omogućiti lakši pristup Srđu, prostoru rekreacije i razonode. Paralelno s time, dodaju, Mokošici će se napokon pridati pažnja kakvu zaslužuje. Planiraju pokretanje procedure kako bi se oplemenilo obale Rijeke dubrovačke novom rivom s uređenim šetnicama, plažom, komunalnim vezovima i prostorima za gospodarske i društvene aktivnosti. S druge strane obale, govore, također će se napraviti šetnica te biciklistička staza koja će se protezati do Kantafiga.
Dragičević i njegova nezavisna lista predstavljaju i ambiciozan projekt nazvan Đirata ili „Dubrovački Ipsilon“ čiji je autor arhitekt Vlaho Alamat. Riječ je o prometno-prostornom konceptu koji povezuje kvartove Grada, stvara novu gradsku logiku i rasterećuje promet.
-Pile vidimo kao novi gradski trg, prostranu, zelenu, pješačku zonu bez automobila. Bio bi to prostor ispunjen životom, događajima, malim trgovinama, ugostiteljstvom, klupama za odmor i prostorima za susrete i uživanje građana. Dolazak na Pile bio bi moguć jedino trambusom Đirata u intervalima od tri minute i taksijem preko Boninova, a okretište Đirate smjestili bismo oko platana. Sav ostali promet išao bi drugim putem, zahvaljujući rekonstrukciji Zagrebačke ulice u dvosmjernu prometnicu – objašnjava Alamat.
U sklopu tog zahvata, usku strmu prometnicu južno od Vatrogasaca uredili bi za pristup tunelu odnosno tunel-nadvožnjaku u djelu Zagrebačke do Kapelice. Vatrogasce bi, iznose, izmjestili na prostor ispod Splitskog puta, blizu zgrade Hrvatskih cesta. Tamo bi izgradili novu, modernu zgradu koja bi objedinila sve urede za kontakte građana s komunalnim službama.
-Oslobođeni prostor Vatrogasaca iskoristili bismo za priuštivo stanovanje za mlade obitelji kojima je ovo životna zona. Na parkingu Iza Grada izgradili bismo garažu s velikim supermarketom i ostalim sadržajima potrebnima stanovnicima povijesne jezgre i Ploča. Taj prostor povezali bi s Pločama manjom Điratom, a razmatramo i mogućnost izgradnje dizala i tunela iz garaže prema Stradunu. Sav parking oko zidina izmjestili bismo u novu garažu te stvorili Ragusa Green Ring, zeleni parkovni pojas. Materijalom iz iskopa tunela zatrpali bismo usjek oko Minčete, vraćajući ga u stanje iz 1908., a postojeću cestu pretvorili u pješački tunel, prolaznu galeriju i prostor za kulturne događaje, kao tunel ispod Griča u Zagrebu – donosi Alamat.
Novi život dao bi se i Gružu.
-Nova Gruška riva počinjala bi od trga ispred Robne kuće Minčeta i završavala iza velikog mula. Bila bi to zona trgovina, restorana, kafića i novih gospodarskih aktivnosti povezanih s morem. Gradili bismo je istom metodom top-down kao Zagrebačku – prvo gornju prometnicu, a zatim tunel. Nakon otvaranja tunela slijedi konačno uređenje rive, koja bi postala mjesto na kojem bi građani rado provodili slobodno vrijeme. Mjesto gdje bi prošetali i gosti s cruisera, zadržali se ili nastavljali Điratom prema Pilama – tumači Alamat.
Svi projekti na području Gruža objedinjeni su pod nazivom Morska vrata. U bivšoj tvornici TUP, objašnjava, kreirali bi urbano-kreativni kvart s priuštivim stanovanjem za mlade obitelji i kreativce. Kvart bi bio s prolaznim aktivnim prizemljima za rad, kulturu i društveni život usmjeren prema očuvanju pomorske baštine Dubrovnika.
-Uz njega bi nastao terminal za cruisere s park’n’ride garažom, trgovačkim centrom te nizom atraktivnih lokala. Niz lokala uz Obalu Ivana Pavla II s postojećim lokalima u kućama s druge strane ceste tvorio bi atraktivan i zanimljiv nastavak Gruške rive. Iza zgrade Lučke uprave izgradili bi akvarij s pratećim sadržajima – edukacijom, gastronomijom i prezentacijom bogate pomorske baštine Dubrovnika – objašnjava Alamat.
Nova prometna veza tunelom prema Mostu dr. Franja Tuđmana rasteretila bi ostatak Gruža od prometa.
-Terminal kulture bio bi prva gradska recepcija za sve goste Dubrovnika koji stižu kopnom ili zrakoplovom jer bi se na njemu nalazio međugradski i gradski kolodvor s nekoliko podzemnih garaža. U nastavku, na području Konga, nastao bi dubrovački SoHo – urbana zona kreativnosti, inovacije nove generacije Dubrovčana, po uzoru na kvartove u New Yorku i Londonu. Kvart bi bio kombinacija stanovanja, kulture, lokalnih trgovina, co-working prostora i kreativnih industrija, oblikujući novi životni stil koji bi privukao mlade ljude i obitelji te obogatio svakodnevni život Dubrovčana. Jedna trećina kvarta bila bi za zamjenske stanove postojećih stanovnika, a druga trećina za priuštivo stanovanje za mlade obitelji i kreativce – priča Alamat.
Hoćemo Grad!