Koji su najčešći razlozi davanja otkaza te je li u pitanju dobro promišljena odluka te kakve su bile posljedice, portal MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika.
Čak 95 posto ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dalo podjednako muškaraca (94 posto) i žena (96 posto). Po spolu, također, nema većih razlika; otkaz je tijekom karijere dalo 95 posto ispitanika sa srednjom te 94 posto ispitanika s visokom stručnom spremom. Otkaz je dobilo 37 posto ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom.
Najviše ispitanika (56 posto) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50 posto). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46 posto ispitanika, a 42 posto zbog nadređenog. Jedan od problema su i prekovremeni sati zbog kojih je 38 posto ispitanika dalo otkaz, baš koliko (38 posto) i zbog nemogućnosti hijerarhijskog napredovanja.
-Dva puta sam dala otkaz u svom radnom stažu ( imam ga 20 godina). Prvi put zbog odlaska na novo radno mjesto gdje su mi se nudili uvjete koje sam tada smatrala boljima za sebe, a drugi put sam dala otkaz u tvrtki gdje je bilo nemoguće podnositi nadređenog. Nisam imala drugi posao, i dan danas sam nezaposlena, ali barem sačuvanog zdravlja.
-Dao sam otkaz u dobrostojećoj firmi u kojoj je zanimljiv i dinamičan posao zbog loše organizacije i manjka radnika postao naporan. Odluka je došla nakon ponude druge tvrtke gdje je bolja plaća uz manji opseg posla i gdje se više cijeni stručna sprema.
Gotovo polovica ispitanika (47 posto) imala je već dogovoren novi posao kada su dali otkaz na trenutnom radnom mjestu, dok trećina (32 posto) nije imala fiksni dogovor za novi posao, ali su već bili u selekcijskom procesu. Petina ispitanika (20 posto) u trenutku davanja otkaza nisu razmišljali o novom poslu.
U procesu donošenja odluke o davanju otkaza tri četvrtine ispitanika se prvo s nekim konzultiralo, prije nego su dali otkaz. Polovica ispitanika (50 posto) konzultirala se s partnerom/icom, a 45 posto s obitelji. S prijateljima se konzultiralo 29 posto ispitanika, a s kolegama njih 15 posto.
Muškarci u većoj mjeri od žena samostalno donose odluku o otkazu, žene se češće konzultiraju. S osobama u okolini konzultiralo se 63 posto muškaraca te 78 posto žena. Muškarci se u većoj mjeri od žena konzultiraju s prijateljima (31 posto muškaraca i 28 posto žena) i kolegama (18 posto muškaraca i 13 posto žena) dok se žene u većoj mjeri od muškaraca konzultiraju s partnerom (57 posto žena naprema 36 posto muškaraca) i obitelji (48 posto žena i 40 posto muškaraca).
Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj mjeri donose odluku samostalno, bez da su se konzultirali s ikime (33 posto) nego što to čine ispitanici s visokom stručnom spremom (19 posto). Najveće razlike po obrazovanju su u konzultiranju s prijateljima; to čini 38 posto ispitanika s visokom i svega 21 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom. S partnerom/icom se konzultira 55 posto ispitanika s visokom i 44 posto sa srednjom stručnom spremom, a s obitelji 50 posto ispitanika s visokom te 40 posto sa srednjom stručnom spremom.
Većini ispitanika davanje otkaza nije bila impulzivna radnja, već su o tome dobro razmislili. Svega 11 posto ispitanika izjavilo je kako su otkaz dali impulzivno. Najviše ispitanika, njih 30 posto izjavilo je kako je od odluke do trenutka davanja otkaza prošlo mjesec dana. Petina ispitanika (21 posto) dala je otkaz tjedan dana nakon što su donijeli odluku. Četvrtina ispitanika (25 posto) dala je otkaz čak pola godine nakon donošenja odluke o davanju otkaza, a 7 posto ispitanika čekalo je i do godine dana.
Odluku o otkazu najveći broj ispitanika (42 posto), prvo je priopćio direktoru. Četvrtina ispitanika (24 posto) odluku je prvo podijelila sa svojim voditeljem, a 23 posto s kolegama. Svega 5 posto ispitanika s odlukom o otkazu prvo se obratila voditelju ljudskih potencijala.
Nema većih razlika po spolu, 42 posto muškaraca i 41 posto žena odluku o otkazu prvo su podijelili s direktorom. Nešto više žena (26 posto) nego muškaraca (21 posto) odluku o otkazu prvo su podijelile sa svojim nadređenim, dok su muškarci (27 posto) nešto češće nego žene (21 posto) svoju odluku prvo priopćili kolegama.
Ispitanici s visokom stručnom spremom (54 posto) u većoj su mjeri skloni odluku o otkazu prvo reći direktoru nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom (34 posto). Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj su mjeri skloni takvu odluku prvo priopćiti nadređenom (26 posto ispitanika sa SSS i 21 posto ispitanika s VSS), ali i kolegama (27 posto ispitanika sa SSS te 18 posto s VSS).
Većinu ispitanika (62 posto) prilikom davanja otkaza, poslodavac nije pokušao zadržati. Nešto više od trećine ispitanika (35 posto) izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete za ostanak, ali su odbili, dok je 3 posto ispitanika prihvatilo ponudu trenutnog poslodavca i odustalo od davanja otkaza.
Poslodavci u većoj mjeri nude ostanak po boljim uvjetima muškarcima nego ženama; 42 posto muškaraca i 36 posto žena izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete kako bi ostali u tvrtki.
Bolje uvjete za ostanak u tvrtki poslodavci su ponudili 36 posto ispitanika sa srednjom te 37 posto ispitanika s visokom stručnom spremom.
Velika većina ispitanika (81 posto) nakon davanja otkaza osjeća olakšanje, dok ih 54 posto osjeća zadovoljstvo. Tugu je nakon davanja otkaza osjetilo 16 posto ispitanika, a ljutnju njih 9 posto.
Nakon davanja otkaza trećina ispitanika (35 posto) nije morala odraditi otkazni rok. Otkazni rok najčešće je bio mjesec dana (31 posto ispitanika) te dva tjedna (27 posto). Više od mjesec dana otkaznog roka odradilo je 6 posto ispitanika.
Nakon što su dali otkaz, većina ispitanika (63 posto) nije na poslu imala nikakve probleme. Međutim, manji dio ispitanika doživio je da ih nadređeni prijekorno gleda (14 posto), da su dobivali zajedljive komentare (11 posto), a manjim djelom (3 posto) da su dobivali prijekorne poglede od strane kolega.
Žene su u nešto većoj mjeri (40 posto) imale problema nakon davanja otkaza nego muškarci (33 posto). Najveća razlika u odnosu na muškarce je to što su žene u većoj mjeri dobivale zajedljive komentare (13 posto) nego muškarci (7 posto). Podjednako muškaraca (13 posto) i žena (14 posto) dobivali su prijekorne poglede od strane nadređenog.
Gotovo petina ispitanika (18 posto) nakon davanja otkaza imala je ozbiljne probleme s poslodavcem. Najčešće se radilo o neisplati zadnje plaće ili dijela plaće te zadržavanju dokumenata (radne knjižice) od strane poslodavca.
Većina ispitanika se ipak s poslodavcem rastala u dobrim odnosima (81 posto).
‘Otkaz dajem treći puta i sa svim svojim poslodavcima sam ostala u odličnim odnosima i svi su mi rekli da im se uvijek mogu vratiti.’
‘Direktor mi je rekao da sam učinio pravu stvari!’