Novo istraživanje Crodemoskopa za RTL pokazalo je zanimljive podatke. Da su sada izbori, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 7. i 10. srpnja HDZ je zabilježio izbor od 29.3 posto (u lipnju 29,1 posto). SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22.7 posto (prema 23.8 posto iz lipnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10.3 posto (prema prošlomjesečnih 9.8 posto).
Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 5.8 posto (prema 5.5 posto iz svibnja). Na petom je mjestu DP s podrškom od 2.1 posto (prema 2.3 posto iz lipnja), a slijedi Domino s 1.9 posto (u lipnju 2.2 posto). Slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s izborom od 1.8 posto (prema prošlomjesečnih 2.4 posto).
Tri su stranke iznad 1 posto (Centar 1,3 posto, te IDS i NP Sjever po 1,1 posto). Ispod 1 posto su sljedeće stranke: Pravo i pravda (0,9 posto), Radnička fronta (0,7 posto), HNS (0,6 posto), Fokus (0,6 posto), HSS (0,6 posto), Hrvatski suverenisti (0,5 posto), HSU (0,4 posto) i HSLS (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,7 posto neodlučnih.
Najpozitivniji političar Milanović, a nakon njega Plenković
Najutjecajniji hrvatski političari predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković ujedno su i najpozitvniji, ali i najnegativniji političari u zemlji, kako ih vide birači.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 24.9 posto ispitanika (u odnosu na 23,8 posto iz lipnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17 posto (prema 15.6 posto iz prošlog mjerenja u lipnju). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3.5 posto (prema lipanjskih 6.1 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2.1 posto drži Ivan Anušić (jednako kao i u lipnju).
Na petom je mjestu Miro Bulj s izborom od 1.9 posto (u lipnju 0.8 posto). Dalje slijedi Božo Petrov s izborom od 1.6 posto (prema lipanjskih 1.5 posto), te Marija Selak Raspudić s izborom od 1.5 posto (u lipnju 3.1 posto). Među 10 top političara još su ovi političari: Ivana Kekin i Dalija Orešković (obje po 1.4 posto izbora), te Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1.1 posto).
U posljednjih mjesec dana “dobitnici” na ljestvici pozitivnih političara su Andrej Plenković (+1,3 postotna boda), Miro Bulj (+1,1) i Zoran Milanović (+1 postotni bod).
Najnegativniji političar premijer Andrej Plenković
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31.3 posto (u odnosu na 36.9 posto iz lipnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9 posto (isto kao i u lipnju). Na treće se mjesto vratio Milorad Pupovac s izborom od 6.1 posto (u lipnju 3.6 posto).
Slijedi Ivan Penava s izborom od 5.4 posto (prema lipanjskih 4.9 posto). Peti izbor na ljestvici je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 3.7 posto (u lipnju 2.9 posto). Dalje slijede Siniša Hajdaš Dončić s 2 posto (u lipnju 2.8 posto) i Hrvoje Zekanović s 2 posto (prije mjesec dana 1 posto).
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gordan Jandroković (1.8 posto), Sandra Benčić (1.5 posto) i Gabrijela Žalac (1.2 posto).
Najveći “gubitnici” na ljestvici “negativaca” u promatranom razdoblju su: Milorad Pupovac (+2.4 postotna boda), Hrvoje Zekanović (+1.0) i Tomislav Tomašević (+0.9 postotnih bodova).
Hrvatska ide u pogrešnom smjeru?
Smjer kretanja zemlje početkom srpnja podupire 29.8 posto građana. Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 58.9 posto. Kakav je smjer zemlje ne zna 11.3 posto građana.
U srpanjskom istraživanju društveni optimizam među glasačima HDZ-a iznosi 65,9 posto, dok je među biračima njihova koalicijskog partnera DP-a znatno niži – 36,5 posto. Glasači oporbenih stranaka znatno su kritičniji: optimizam je najniži kod Možemo! (9,1 posto), Mosta (14,8 posto) i SDP-a (15,1 posto).
Predsjednik Zoran Milanović dobio je prosječnu ocjenu 3,22, što je blagi pad u odnosu na lipanj (3,24). Najviše ga cijene glasači SDP-a (3,91), zatim Možemo! (3,22), Mosta (3,09), DP-a (3,03) i najmanje HDZ-a (2,73).
Hrvatski sabor ocijenjen je prosječnom ocjenom 2,27. Najvišu ocjenu dali su glasači HDZ-a (3,14), a najnižu glasači Možemo! (1,69).
Vlada RH dobila je ocjenu 2,33, neznatno više nego u lipnju (2,30). Najzadovoljniji su glasači HDZ-a (3,58), dok su ocjene iz ostalih stranaka znatno niže: DP (2,54), Most (1,99), SDP (1,90) i Možemo! (1,60). Politiku Vlade Andreja Plenkovića podržava 32,2 posto građana, isto kao i prošlog mjeseca.
Najvažnija tema pripreme za koncert Marka Perkovića Thompsona
Pripreme za koncert Marka Perkovića Thompsona najvažnija je tema u lipnju s izborom od 49.5 posto. Ta tema je znatno važnija i od novog ratni sukoba na Bliskom istoku (Izraela i SAD-a protiv Irana). To je najvažniji događaj za 12 posto ispitanika. Za 11.8 posto ispitanika je najvažnija tema veliki i nagli skok temperatura/ljetni toplinski val, dok je za njih 11,5 posto to što je Hrvatska i dalje pri vrhu po visini inflacije i cijenama hrane u EU. Nastavak rata u Gazi, nepristajanje Izraela na ustupke u humanitarnom radu, kao i protivljenje Hrvatske reviziji odnosa EU s Izraelom je najvažnija tema za 3,3 posto građana. Iznad 1 posto izbora su sljedeće tri teme: repovi oko pojedinih prebrojavanja glasova, neobične odluke Ustavnog suda nakon lokalnih izbora (1.5 posto), neuspjeli pokušaji pregovora oko završetku rata u Ukrajini (1,2 posto), predsjednik Milanović predložio priznavanje Palestine (1.1 posto) i požar u okolici Omiša (1.1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.
Kako se provodi istraživanje?
Ovo istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 posto (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 posto) uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Izvor: CRO Demoskop za RTL.