Posljednjih tjedana hrvatska javnost potresena je nizom vijesti o obiteljskom nasilju. Najšokantniji i najbrutalniji slučaj svakako je onaj s Paga gdje je otac s balkona na beton bacio četvero maloljetne djece. Zatekla nas je i vijest o tome kako je 14-godišnjak nožem na ulici izbo vlastitu majku, ali i ona o ocu koji je brutalno pretukao svoju kćer.
O svemu tome ovih dana bruji Hrvatska, a pitanje koje se među ostalim nameće svakako jest i ono – je li nasilje u znatnom porastu ili se danas o njemu više govori. Ono na što smo svi itekako posebno osjetljivi jesu djeca i nasilje nad djecom, ali i među djecom.
Izrečene mjere
Tragom svih posljednjih ružnih događaja obiteljskog nasilja, odlučili smo provjeriti koliko je u proteklih godinu Centar za socijalnu skrb Dubrovnik izrekao mjera u obiteljima radi zaštite prava i dobrobiti djece. Tako je dubrovački Centar za socijalnu skrb tijekom protekle godine provodio mjeru stručne pomoći i potpore u 44 obitelji. U istom su razdoblju izrečene tri mjere intenzivne stručne pomoći i potpore, tri mjere žurnog izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji, dok je u obradi Centra bilo čak 66 obitelji s maloljetnom djecom zbog sumnje na nasilje u obitelji. Iz Centra su na naš upit istaknuli kako je broj obitelji koje su bile u obradi zbog sumnje na nasilje u obitelji u odnosu na godinu ranije u blagom porastu. Inače, postoje četiri mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta koje su u nadležnosti Centra za socijalnu skrb. Žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji, upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu, mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.
Stručna procjena
— Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određuju se na temelju stručne procjene ako se utvrdi da je došlo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroženi. Prava djeteta smatraju se ugroženima ako je skrb o djetetu neodgovarajuća ili ako dijete ima psihosocijalne poteškoće koje se očituju kroz ponašanje, emocionalne, školske i druge probleme u djetetovu odrastanju. Svatko je dužan prijaviti centru za socijalnu skrb povredu djetetovih osobnih i imovinskih prava, a centar je dužan po primitku prijave ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava – naveli su iz Centra za socijalnu skrb, objasnivši kad se svaka pojedina mjera donosi. Naime, žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji donosi se ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednog okruženja. Druga mjera jest upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu. Naime, Centar za socijalnu skrb će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu koji su se dogodili jednom ili se događaju rijetko, a posljedice za dijete su blažeg karaktera. Centar za socijalnu skrb će roditeljima odrediti mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu ako utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ili djelomice zbog okolnosti na strani roditelja ili na strani djeteta, pri čemu je ugrožen razvoj djeteta. Mjera se određuje u neprekidnom trajanju od šest mjeseci do godinu dana, a može se produljivati ako za to postoje opravdani razlozi.
— Voditelj mjere dužan je posjećivati obitelj i pružati potporu roditeljima i djetetu u skladu s rješenjem o određivanju mjere i individualnim planom – jednom tjedno te jednom mjesečno dostavljati centru izvješće o provedbi mjere – objašnjavaju iz Centra za socijalnu skrb Dubrovnik. Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu određuje se pak ako je utvrđeno da je djetetov razvoj ozbiljno ugrožen, a roditelji su spremni i sposobni u kraćem vremenu promijeniti svoje mišljenje kako bi se spriječilo izdvajanje djeteta iz obitelji i ako su spremni poštovati jasne upute i omogućiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu. — Rješenjem o ovoj mjeri se određuju učestaliji posjeti i pojačana pomoć voditelja mjere. Određuju se u trajanju od tri do šest mjeseci, a može se odrediti višekratno ako se pokažu pozitivne promjene na strani roditelja te napredak na strani djeteta, ali najdulje u uzastopnom trajanju do godinu dana – zaključuju iz Centra.
Iz MUP-ove statistike
Ovdje ćemo spomenuti i nekoliko podataka koji su izneseni na javnoj tribini ‘Sigurnost djece je na prvom mjestu’, koja se krajem prošle godine održala u Zagrebu. Na njoj su izneseni i pokazatelji o stanju i kretanju kriminaliteta među djecom te ujedno na štetu djece i obitelji u Hrvatskoj. Temeljem statističkih pokazatelja, u usporedbi kaznenih djela na štetu djece i obitelji kroz isto razdoblje 2017. i 2018. godine, iz MUP-a su naveli kako je za 2018. zabilježen porast od jedan posto.
— U posljednjih pet godina, kontinuirano bilježimo porast broja prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i obitelji. U tom smislu, 2017. godine u odnosu na 2013. godinu bilježi se porast od 35 posto prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i obitelji. Svjesni smo da je navedeni porast broja kaznenih djela dijelom posljedica izmjene kaznenog zakona kao i restriktivnije kaznene politike, u smislu procesiranja određenih kažnjivih ponašanja kroz kazneni, a ne prekršajni postupak. Ono na što smo posebno ponosni, a što je također jedan od uzroka porasta broja prijavljenih kaznenih djela na štetu djece i mladih, postignuto je kroz provedbu preventivnih aktivnosti i projekata. Upravo preventivnim radom policije postiže se senzibilizacija šire javnosti na problematiku nasilja, što je posljedično dovelo do češće reakcije građana, prijavljivanja nasilja, prelaska iz pasivnog promatrača u aktivnog borca protiv nasilja – ističe se na stranicama MUP-a uz ovu tribinu.
Porast kaznenih djela vršnjačkog nasilja
Tu je i vršnjačko nasilje.
— U odnosu 2016. godine i 2017. godine zabilježen je porast kaznenih djela vršnjačkog nasilja. Kada se gledaju kaznena djela vršnjačkog nasilja s obzirom na dob djece najveći porast zablježen je za počinitelje starosti od 18–21 godine (11 posto), a najmanji porast za počinitelje starosti od 14 do 18 godina (6 posto). Broj navedenih kaznenih djela, na godišnjoj razini, pretočeno u brojke, kreće se oko 100, dok su u prvih 9 mjeseci 2018. godine zabilježena 53 takva kaznena djela – podaci su MUP-a. Nadalje se navodi kako, s obzirom na ponovno uvođenje u Kazneni zakon kaznenog djela nasilje u obitelji – čl.179 A (Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a koji je na snazi od 30. svibnja 2015.) koje obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju, može se reći, navode iz MUP-a, kako kazneno djelo nasilja u obitelji iz godine u godinu bilježi kontinuirano povećanje što se povezuje i s intencijom policije da se nasilništvo u obiteljskim zajednicama primarno procesuira kroz kaznena djela kao teže kažnjive radnje, a ne kroz prekršajne postupke. Tijekom 2015. godine, navedeno je, evidentirano je 145 kaznenih djela nasilja u obitelji, 2016. godine 330, a 2017. godine 552 takva kaznena djela. U prvih 9 mjeseci 2018. godine, evidentirano je 497 kaznenih djela nasilja u obitelji.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 6. ožujka 2019.