Studija nosivog kapaciteta Grada je gotova, no dubrovačka javnost još uvijek ne zna njene detalje pa ni brojku održivosti. Nije je želio otkriti gradonačelnik Mato Franković na raspravi o izradi i provedbi planova upravljanja za povijesne gradske jezgre upisane na popis svjetske baštine UNESCO-a. Studija nosivog kapaciteta, napomenuo je, pokazuje gdje smo danas, a gdje možemo biti u budućnosti ako to želimo. Na pitanje o vidljivim učincima Plana upravljanja, gradonačelnik se vratio u 2015. godinu kada je u Dubrovniku boravila promatračka misija UNESCO-a.
-Tada su nam otvorili oči i rekli ako ovako nastavite, upast ćete u provaliju iz koje ćete se teško izvući – rekao je te istaknuo kako je od tada do danas prošlo puno vremena. Napomenuo je kako za Plan upravljanja treba prvenstveno politička volja.
-Dubrovnik je mučio prekomjerni turizam te smo kroz različite alate radili na projektu Poštujmo Grad te smo postigli održivost istovremenih posjetitelja, ali cilj Plana govori o živom gradu i potrebama stanovnika, o dugoročnim aktivnostima. I o svemu što čini jedan grad živim – rekao je dalje te naveo kako će nakon što Studija nosivog kapaciteta bude predstavljena Turističkom vijeću, ona ići na usvajanje na Gradsko vijeće. Na taj će način postati obvezujuća za Grada Dubrovnik.
Sveučilište u Dubrovniku studiju je predstavilo gradskoj upravi, a vrlo skoro će i samom naručitelju, Turističkom vijeću TZ-a. Nakon toga usvojit će je i Gradsko vijeće te će taj dokument postati obveza jedinice lokalne samouprave.
-Studija je vrlo detaljna, dala je brojku održivosti, koliko su zauzete javne površine… I prepoznala je napredak od 2017. do 2023. po pitanju brojke istovremenih posjetitelja. To nas je najviše mučilo – rekao je dalje Franković te naglasio kako raspored gostiju nije jedini cilj Plana upravljanja jer govori o živom gradu, o kvaliteti života, o demografiji, održavanju komunalne infrastrukture, te o alatima pomoću kojih treba vratiti život.
-Ključni dionici plana bili su stanovnici grada i kontaktne zone. Bez njih se plan ne bi mogao napraviti. Drago mi je što je Sveučilište intervjuiralo 269 stanovnika koji su iskazali svoje mišljenje kako je živjeti u gradu, kakav je grad i što treba promijeniti. Prvi put koristili i umjetnu inteligenciju te su uzeli sve podatke posjetitelja s TripAdvisora te ih analizirali uz pomoć umjetne inteligencije i dobili su feedback o tome kako se posjetitelji osjećaju i koje elemente ističu da ima smetaju, a koji su dobri. Kad vidite da se uU određenom segmentu iste riječi ponavljaju kod stanovnika i posjetitelja, tada znate u kojem smjeru trebate ići. Ti smjerovi u kojima ćemo u budućnosti ići nisu politički oportuni, ali su nužni za budućnost našeg grada. Na njima se ne dobivaju nego često gube izbori, ali grad je važniji od političke karijere. Kad udarimo pečat udarit ćemo put za dalje – naglasio je gradonačelnik.
Među panelistima je bio i v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Bruno Diklić, koji je sudjelovao u izradi plana upravljanja ne samo Dubrovnika, već i Splita i Zadra.
-Pitanje plana pojavilo se s misijom UNESCO-a 2015. kad se zatražilo kao urgentno izraditi plan upravljanja. To je nešto gdje smo udarili u zid jer nismo imali takav dokument kao uzor. Svima ponavljam neka se ugledaju u Dubrovnik koji je teškom mukom probijao put do rezultata, a on je visoko ocijenjen te daje garanciju uspješnoj provedbi. Rekli su da je čak preambiciozan, ali to nas ne smeta, možda nećemo sve realizirati, ali ćemo učiniti sve što možemo rekao je Diklić te naglasio kako za izradu Plana upravljanja ne treba samo politička volja, nego svih dionika (struke, građana, politike).
Odgovarajući na pitanje o živom gradu, gradonačelnik je rekao kako je kapital kriv za gubitak stanovništva.
-Uslijed porasta turizma cijene nekretnina su rasle i ljudi su se odlučili iznajmljivati ih ili prodati. To je prvi efekt. Drugi je činjenica da se rastom turizma smanjivala kvaliteta života i u određenim trenutcima je postalo nesnošljivo živjeti. Oni koji su ostali su zaljubljeni u svoj grad i ponosni su na to što tu žive. Na nama je da korak po korak mijenjamo stvari – rekao je te istaknuo kako je jedna od dramatičnih stvari bilo pitanje buke te da je napravljen napredak u povećanju kvalitete života.
-Kako bi grad napravili živim i vratili stanovnike, postoji samo jedan način, a to je nastaviti podupirati stanovnike, ali i koristiti pravo prvokupa i kupovati nekretnine te ih davati u dugoročni najam i tako vraćati život. Grad je bio živ dok je kontrolirao prostore, a prestao je kad su javni prostori postali privatni te je kapital pobijedio demografiju – rekao je.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je Dubrovnik bio prvi grad koji je Plan upravljanja radio po novoj, zahtjevnoj metodologiji. Napomenula je kako je cilj današnje rasprave afirmirati ideju izrade planova, podijeliti iskustva gradova koji su ih izradili i počeli implementirati i probleme s kojima se susreću, sve kako bi i druge gradove potaknuli na njihovu izradu.
-Sam proces izrade uključuje veliki broj dionika koji možda ne bi tako blisko oko teme upravljanja baštinom surađivali, to je prva istinska vrijednost započinjanja procesa plana – rekla je te napomenula kako su planovi upravljanja pokazuju zajednici koliko je upravljanje složeno te koliko je potrebno uz baštinski segment, da se svi drugi segmenti javnih i lokalnih, ali i nacionalnih politika na mudar način isprepletu, kako bi se doprinijelo boljem razvoju te sredine poštujući i čuvajući baštinu.
-Na prvo mjesto stavljamo građane i spomenike. Važno je da razvoj koji temeljimo na iskorištavanju baštine učinimo održivim da bi se baština sačuvala za generacije koje dolaze – zaključila je ministrica.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić iznijela je cijeli proces izrade Plana upravljanja te istaknula kako je svrha njegove izrade osigurati dugoročni sustav za očuvanje izvornosti i cjelovitosti te očuvati sve sastavnice koje Grad čine svjetskim dobrom.
Među panelistima bili su i voditeljica splitskog odJasna Jerkov, voditeljica splitskog odsjeka za staru gradsku jezgru i baštinu i ravnatelj uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, dok je panel vodila Ivana Katanić sa Sveučilišta u Rijeci.