Vodeći hrvatski i međunarodni investitori održali su u Zagrebu prvi radni sastanak novoosnovane Udruge investitora u hrvatski turizam, pokrenute kao odgovor na najavljene kontroverzne izmjene Zakona o prostornom uređenju.
Udruga okuplja više od trideset ključnih ulagača koji godinama oblikuju hrvatsku turističku ponudu – od velikih hotelskih cjelina i luksuznih resorta do projekata koji mijenjaju strukturu destinacija i podižu standarde. Među njima su investitori iza projekata poput: Konkretno riječ je o projektima Medine Resort u Rogoznici, Katarina Monumenti u Puli, Kalebova luka resort u Rogoznici, Šipkova bay na Šolti, Uvala Smrka na Braču, Terra Istriana Iz Umaga, Loreta Beach Resort iz Primoštena, Marina Resort iz Cavtata, Cesarica na Karlobagu, Uvala Livka na Šolti, Zelena Punta na Ugljanu, Dubrovačke Tri Sestrice, polutok Rakotina na Šolti, Pologrina u općini Dubrovačko primorje, Hotel i rezidencija Luxor u Planikovcu, TZ Stari Trogir, projekt Orišac u Splitu te aktivni projekti tvrtke Dalmatie grupe i Triumphus hoteli.
Podsjećaju da je resorno ministarstvo najprije predložilo potpuno ukidanje etažiranja u turističkim zonama, a zatim ublažilo model na omjer 30:70. Investitori smatraju da je i taj prijedlog neodrživ te upozoravaju da bi Hrvatsku učinio jednom od najmanje privlačnih destinacija za ulaganja u luksuzni turizam, za razliku od ostalih mediteranskih zemalja gdje je etažiranje dopušteno i poticano. Ističu i pravnu nesigurnost, jer bi ograničenja u Zakonu o prostornom uređenju bila u koliziji s postojećim Zakonom o vlasništvu. Po njihovoj ocjeni, posljedice bi bile odustajanje od projekata, usporavanje razvoja i gubitak tisuća radnih mjesta.
‘Ovakav model nije viđen ni u jednoj državi’
Investitori poručuju da podržavaju namjeru Vlade da uredi sektor i cijene brigu o prostornom planiranju, ali naglašavaju da zakon mora biti pravedan i lišen pogodovanja posebnim interesima, što sada – kako smatraju – nije slučaj.
– Naš zajednički interes nije usmjeren protiv države niti očuvanja prostora; naš jedini cilj je ukazati donositeljima odluka da hrvatskom turizmu prijeti kolaps. Tim više što ovakav model zakona nije viđen ni u jednoj državi na Mediteranu niti ima uporište u EU regulativi. Ne možemo kao tržište ostati konkurentni u uvjetima u kojima Španjolska, Italija, Francuska, Portugal, Grčka, Malta, Cipar, pa i Turska uopće nemaju ovakav anti-poduzetnički zakon. Druga negativnost s kojom bi se Hrvatska mogla suočiti jest gašenje investicija od 4.8 milijardi eura preko noći, a što bi sa sobom jamačno povuklo gubitak radnih mjesta i prinosa domaćem gospodarstvu – zaključak je prvog radnog sastanka udruge.
Naglašeno je kako štetu ne bi samo pretrpjeli investitori već i državni proračun. Procjena je da bi proračun na ime poreza, komunalnih doprinosa godišnje mogao gubiti 300 milijuna eura.
Posljednjih tjedana sve je očitija zabrinutost ključnih investitora zbog predloženih izmjena zakona. Na to je posebno upozorio Otmar Michaeler, vlasnik Falkensteinera, ističući da ograničavanje kombinacije hotelskih i rezidencijalnih jedinica dovodi u pitanje sam koncept modernih turističkih resorta. Mješoviti modeli s profesionalno vođenim hotelima i rezidencijalnim sadržajima standard su u razvijenim mediteranskim destinacijama i ključni za financijsku održivost projekata. Ako se takav model u Hrvatskoj rigidno ograniči, upozorava, kapital će se preseliti u zemlje koje takva ograničenja nemaju.
Predlažu model 50:50
Udruga naglašava da njihovi prijedlozi nisu ad hoc zahtjevi, već pokušaj usklađivanja hrvatskih pravila s praksom konkurenata na Mediteranu. Predlažu model 50:50 između hotelskih i rezidencijalnih jedinica, pri čemu bi se omjer određivao prema bruto površini. Traže i da se etažiranje dopusti u objektima 4 i 5 zvjezdica, što bi podiglo kvalitetu ponude i omogućilo razvoj projekata u destinacijama koje se teško mogu održavati isključivo u najvišoj kategoriji.
Prihvaćaju i obvezan sustav centraliziranog upravljanja putem licenciranog operatera, koji sprječava nekontroliranu apartmanizaciju i održava standard usluge. Dodatni prijedlozi odnose se na jasnije definiranje golf zona, obalnog pojasa te primjenu modernih decentraliziranih sustava odvodnje u ranoj fazi projekata.
Posebno ističu važnost prijelaznih odredbi – svi projekti koji su već u razvoju trebaju se dovršiti prema pravilima koja su vrijedila kada su započeti, uz petogodišnji rok prilagodbe, kao i za kampove. Svako drukčije rješenje, upozoravaju, dovelo bi do neravnopravnog tretmana investitora i selektivnosti. Pravila koja ograničavaju etažiranje resorta, dodaju, ne postoje u zemljama s kojima se Hrvatska natječe.
Investitori odbacuju tvrdnju da se ovim modelom „sprječava apartmanizacija“, jer kategorizirane jedinice u resortima visoke kvalitete pod profesionalnim upravljanjem nisu usporedive s nekontroliranom gradnjom bez standarda. Izjednačavati te pojave znači brkati uređeni europski model s praksama koje nemaju veze s visokim turizmom.
Zbog svega toga udruga apelira na resorno ministarstvo da u završnoj fazi izrade zakona uvaži iznesene argumente. Naglašavaju da njihovi prijedlozi nisu protiv interesa države, već ih jačaju – od zaštite prostora do kvalitetnijeg upravljanja turističkim zonama.
