Priču o Pelješkom mostu nije jednostavno ispričati, a poseban je izazov tu najpoznatiju ‘trakavicu’ juga Hrvatske predstaviti u nekoliko kronološki raspoređenih natuknica.
Od 1997. godine, kada je ideju o izgradnji mosta kojim će se povezati dva dijela naše domovine prvi iznio tadašnji SDP-ov župan Ivan Šprlje, pa sve do današnjih dana kada smo sve bliže konačnom raspletu i početku gradnje, nadamo se uz pomoć fondova Europske unije.
Kad je još 2004. godine projekt Jure Radića i njegove tvrtke IGH prvi put predstavljen saznali smo kako će nas most koštati 1,95 milijardi kuna, biti dug 2.404, širok 24,64, a visok 55 metara. Završetak gradnje (do 2015. godine) s vremenom je prolongiran, a usporedno s tim rasli su procjenjivani troškovi, ‘planirane’ financije kopnile, baš kao i nada građana juga Hrvatske. O budućnosti Pelješkog mosta govorilo se tek na predizbornim skupovima, većinom HDZ-a koji je taj projekt prisvojio i zapravo učinio svojim.
A što smo sve prošli s famoznim mostom? Potrošili smo 230 milijuna kuna, a imamo tek dva pilona, dva pristupna puta i jednu betonaru. I dvije svečanosti početka radova. Doduše, političari iz naše županije posljednjih godina su se ‘probudili’ i shvatili kako most više nije ‘igra za malu djecu’. Organizirani su skupovi, donesena deklaracija (oboje zahvaljujući županu Nikoli Dobroslaviću), a činjenicu da iz naše županije imamo čak tri zastupnika u Europskom parlamentu iskoristili smo lobiranjem u Europskoj komisiji. Ipak, ostaje nepoznanica hoće li to sve biti dovoljno da u 2014. godini konačno vidimo ozbiljni pomak naprijed. Jer nakon predstudije izvodivosti slijedi i studija izvodivosti. Tek kad ona bude donesena (a radit će se između šest i osam mjeseci) Hrvatske ceste krenut će s konkretnim radovima na terenu. Živi bili pa vidjeli!