Cijene hrane, odjeće i obuće te namještaja u našoj zemlji rasle su više od prosjeka Europske unije, piše Novi list. U vrijeme kad je Hrvatska ulazila u Europsku uniju, prije deset godina, u EU-u je bila aktualna ideja Europe u dvije brzine.
Jedna od njezinih najvećih zagovarateljica bila je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, a model se svodio na podjelu u blokove u kojima bi bile ekonomski, kulturno i politički bliske države. Bio je to način da se u pojedine neposlušne članice, uglavnom nove, s jugoistoka Europe, »utjeraju europske vrijednosti«.
Ideja nije prošla, u međuvremenu su pojedine nove članice napredovale jačom brzinom od starih, pa svojevrsnu blokovsku podjelu nekoliko godina unutar EU-a nitko nije spominjao. Imala je Europska unija u posljednje tri godine drugih briga – pandemiju i njezine ekonomske posljedice, a onda i rat u Ukrajini.
Kirurški precizno
No, inflacija je u prošloj godini gotovo kirurški precizno napravila podjelu na stare i nove članice, a najnovija članica Hrvatska nekako se po svim inflacijskim pokazateljima našla između ta dva bloka.
U posljednjih godinu dana čulo se puno objašnjenja zašto su u nekim državama cijene rasle brže i zašto je inflacija pritiskala jače, ali s obje strane crte koju je povukla inflacija ima onih na koje bi se ta objašnjenja mogla primijeniti. Mjesecima se nakon izbijanja rata u Ukrajini razglabalo oko toga kako je Njemačka najranjivija i najizloženija kad je u pitanju uvoz energenata iz Rusije, pa ipak ta zemlja ne prednjači ni po godišnjoj stopi inflacije, niti po utjecaju povećanja cijena energenata na život građana. Objašnjenja zašto su u manjim državama članicama poput Hrvatske brže rasle cijene hrane, uglavnom su se svodila na to da cijene brže rastu na manjim tržištima i tamo gdje su porezi veći. No, Poljska je veliko tržište pa su cijene hrane u toj državi rasle znatno brže nego u pojedinim manjim članicama na zapadu EU-a, čak i onima koje imaju veća porezna opterećenja od Poljske.
Ponuđena su i objašnjenja poput toga da su zaštićenije zemlje koje su u eurozoni, ali i njih ruši činjenica da tri baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, koje su članice eurozone, imaju najvišu inflaciju u EU-u. Ako euro i nije mogao prevagnuti zbog specifičnog položaja tih zemalja, onda opet ostaje činjenica da je Slovačka, iako članica eurozone, lani imala inflaciju veću čak i od Hrvatske, iznad 12 posto, kako je prema harmoniziranom indeksu koji čini usporedive podatke za sve zemlje objavio Eurostat. Među starim članicama, prema podacima Eurostata, inflaciju veću od deset posto imale su samo Nizozemska i Belgija, ali i u tim državama hrana je manje poskupjela nego u Hrvatskoj i ostalim novim članicama.
Ono što doista razlikuje države s inflacijom iznad deset posto od onih u kojima je inflacija bila niža je to da su u jednoj skupini nove, a u drugoj stare članice, da su u prvoj skupini države čije vlade imaju manji kapacitet za intervencije. U prvoj su skupini, onoj s većim stopama inflacije, posebice kad je hrana u pitanju, države u kojima je veći broj poduzeća, primjerice trgovačkih lanaca i banaka, u vlasništvu investitora koji sjedište imaju u staroj Europi. Čak je i proizvodnja koja se odvija u novim članicama u vlasništvu ulagača iz starih država.
Više pročitajte ovdje.