Hrvatska ima europske cijene hrane, a kupovna moć joj je na razini 61 posto u odnosu na građane Europske unije, pokazuje izvješće Eurostata za 2012. godinu.
Jedina skupina namirnica koja je u odnosu na EU znatno jeftinija jest meso, koje plaćamo 25 posto manje od prosjeka EU, piše Večernji list. Kad bi se u omjer stavile cijene s kupovnom moći, vidi se da hrvatski građani moraju izdvojiti višestruko veće iznose za hranu nego Europljani u zemljama skupe hrane. Naime, BDP mjeren prema kupovnoj moći po stanovniku za Hrvatsku u 2012. iznosio je 15.600 eura, za što se moglo kupiti 255 prosječnih Eurostatovih košarica, dok je u Njemačkoj, primjerice, moguće kupiti njih 295 pa se jasno pokazuje da su cijene hrane u Njemačkoj niže više od 15 posto.
Iznenađeni Nijemci
Treba napomenuti da je hrana u Njemačkoj jeftinija nego u većini razvijenih zemalja Europske unije. Zato nije iznenađenje da je studija o cijenama u europskim zemljama najviše iznenadila Nijemce. Naime, Njemačku se dosad smatralo jednom od najjeftinijih zemalja u EU što se tiče hrane, ali Eurostatova studija pokazala je da je meso u Njemačkoj čak 28 posto skuplje od EU prosjeka, a ukupno je cijena hrane i pića 6 posto iznad EU prosjeka iako se Njemačku kao domovinu discounterskih divova poput Aldija i Lidla smatra uporištem jeftine hrane u Europi. Studija pokazuje da europski prosjek ruše zemlje poput Poljske, Rumunjske i Bugarske, koje imaju i nižu kupovnu moć, a Njemačka je pritom i dalje jeftinija od Austrije, Francuske, Belgije i ostalih razvijenih zemalja EU.
U Hrvatskoj su, kažu analitičari, cijene tijekom 2013. godine narasle pa bi se lako moglo dogoditi da se s razine od 92 posto prosječne cijene popnemo na 100 ili više posto. Uzrok tomu je ponajprije ukidanje nulte stope PDV-a. Po tome možemo zaključiti da nisu relevantni podaci ni za mlijeko i mliječne proizvode niti za kruh. Po cijenama u tim dvjema skupinama namirnica bili smo na razini prosjeka EU, a nakon poskupljenja koja su se dogodila vjerojatno smo ušli u skupinu skupljih zemalja. Ipak, u srednjem roku može se očekivati da će konačno cijene hrane pasti, i to zbog ukidanja protekcionističkih mjera i povećanja konkurencije na domaćem tržištu, upozorava glavni analitičar SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.
Pad cijena
-? U drugoj polovici godine i ulaskom u Europsku uniju postojat će određeni pritisci na smanjenje cijene hrane pa se može očekivati korekcija cijena, ali pritom se mora voditi računa i o udjelu domaće proizvodnje na tržištu – zaključuje Šantić, koji drži da će cijene hrane u srednjem roku ipak pasti. Mesni proizvodi i meso jeftiniji su u Hrvatskoj i do 25 posto od prosjeka u Europskoj uniji, što analitičare pomalo iznenađuje s obzirom na visoki udjel uvoza u tom sektoru. Meso je najskuplje Švicarcima, koji ga plaćaju 2,21 put skuplje nego prosjek Europe. Ipak, ako bi se usporedila kupovna moć Švicaraca i Hrvata, vidi se da im je tek 15 posto skuplje nego Hrvatima.
Iako Eurostatovi podaci prikazuju razliku među cijenama, najbolji pokazatelj skupoće hrane jest činjenica da Hrvati troše 32 do 34 posto mjesečnih prihoda na hranu, a taj bi se udio trebao smanjivati u duljem roku prilagodbom standardu Europske unije.