U ovoj se sezoni napravio jedan značajan iskorak u odnosu na dosadašnja stanja, ali ne mogu biti u potpunosti zadovoljan. Kad bih ocjenjivao sam sebe dao bih si dobar – 3, jer ostalo je još puno posla. Međutim, prvi koraci su učinjeni i mislim da to i naši sugrađani vide. Žao mi je što se dogodila liberalizacija tržišta i tih 1200 automobila na ulici. Da toga nije bilo, onda bi i promet bio značajno bolji nego prošle godine – započeo je dubrovački gradonačelnik Mato Franković razgovor za DuList, u kojem smo ga prvo pitali koliko je zadovoljan završenom sezonom. Ovu turističku sezonu može smatrati svojom prvom, budući da je lani morao upravljati zatečenim stanjem svog prethodnika.
Jeste li s državnim vrhom razgovarali i iznijeli im problem koji je u Dubrovniku nastao nakon liberalizacije tržišta taksi prijevoza?
Jesam, razgovarao sam s premijerom Plenkovićem i s ministrom Butkovićem i oni su svjesni činjenice da se liberalizacija tržišta ne može primijeniti na sva područja u Republici Hrvatskoj, posebno na poželjne turističke destinacije poput Dubrovnika. Naveo sam im primjere Londona i New Yorka jer su i ti gradovi imali probleme kada je nastupila liberalizacija tržišta. I što se dogodilo? Godinu i pol dana nakon liberalizacije tržišta gradovima su vraćene ovlasti kojima su značajno smanjili broj taksi izvršitelja. Dubrovniku za budućnost treba odredba kojom može kontrolirati proces. Ne znači to da u gradu treba biti 200 taksista, ako je potreba za njih 300 ili 400, da, ali ih ne smije biti 1200 jer mi to ne možemo podnijeti.
Dubrovnik se suočava i s ogromnim brojem apartmana. Gradovi poput Barcelone ili Pariza su pokušali utjecati te zaustaviti daljnju apartmanizaciju. Može li se po tom pitanju napraviti nešto konkretno ili smatrate da je ovaj broj apartmana podnošljiv za naš Grad?
Inflacija velikog broja apartmana i činjenica da su ljudi prepustili svoje objekte turistima, a prije su im objekti bili u dugoročnom najmu, poprimila je velike razmjere. Meni je drago da ljudi zarađuju, međutim nažalost, prema trenutnim zakonskim mogućnostima, jedinice lokalne samouprave ne mogu zabraniti i ograničiti broj apartmana. Bilo bi dobro da mogu pa bi se na osnovu toga napravila studija koja bi nam dala odgovore koliki je to broj apartmana potreban Dubrovniku. Mi već sad imamo više kreveta u privatnom smještaju nego u hotelskom. A činjenica da imamo i krevete koji su kategorizirani prije sedam i više godina i od tada do danas ih nitko nije posjetio, kategorija im je ista. I to nije dobro za destinaciju. Vjerujem kako će se značajan iskorak napraviti i novim paušalima za iznajmljivače. Njih će oporezivati Grad Dubrovnik što će pozitivno utjecati i na sam proračun.
Nema tog bogatog grada koji ima sve ove probleme koje mi imamo. Mi nismo bogat grad, nego smo u određenom razdoblju imali ljude na čelu grada koji su bili zaluđeni samim sobom i mislili da rade super posao. Dijelili su novce okolo i na rasipnički se način ponašali prema gradu i njegovim sugrađanima. Tužno je kad čovjek otiđe nakon osam godina, okrene se iza sebe i vidi ledinu.
Visina paušala će ovisiti o kategorijama i lokaciji. Iznos od 1500 kuna će plaćati nulta zona, apartmani unutar povijesne jezgre, a unutar te nulte zone bi opet bile podijele na pod-kategorije
Jeste li razmišljali o konkretnim iznosima?
Zakon će nam dozvoliti do maksimalnog iznosa od 1500 kuna. Visina paušala će ovisiti o kategorijama i lokaciji. Iznos od 1500 kuna će plaćati nulta zona, apartmani unutar povijesne jezgre, a unutar te nulte zone bi opet bile podjele na pod-kategorije. Znači prva, druga, treća kategorija ovisit će o zvjezdicama. Sigurno da iste novce ne može plaćati netko tko je kategoriziran s dvije i s pet zvjezdica. U tom rasponu treba napraviti disperziju. Do sada je doista bio smiješan iznos paušala kojeg plaća jedan apartman u Gradu. Samo jednim noćenjem zaradili bi više nego što su plaćali paušal na godišnjoj razini.
Znači paušali će biti prilično detaljno razrađeni. Imat ćete vremena za donijeti taj pravilnik na vrijeme?
Da, hoćemo. Zakon stupa na snagu 1. siječnja i mi ćemo do tada biti spremni.
Najavljeno je i poskupljenje odvoza otpada?
Čistoća je napravila cjenik i iskreno nisam zadovoljan njime. Mislim da on mora biti povoljniji za građane jer u prijedlogu Čistoće jedan dio je bio skuplji za građane. Njihov prijedlog je možda bio pravedniji jer se obračun vodi po broju članova obitelji, a ne po veličini kvadrature stana kako je dosad rađeno. Na taj način to možemo nazvati pravednijim izračunom, međutim to bi značilo da će šesteročlana ili sedmeročlana obitelj plaćati Čistoću puno skuplje nego obitelji s manje članova. Sad je pitanje želimo li u Gradu što više velikih obitelji i jesmo li svjesni da na takav način penaliziramo velike obitelji. To nam nije cilj i zato moramo napraviti određene promjene. Ono što je važno jest da će od iduće godine apartmani plaćati znatno veću cijenu odvoza Čistoće. Oni moraju sudjelovati u tome trošku. Nije u redu da jedan apartman plaća uslugu odvoza otpada na isti način kao i stanovnici grada.
Dogodine nas očekuje novina u vezi ticanja kruzera. Niste smanjili njihov broj nego, prema najavama, uspjeli napraviti dogovor s kompanijama.
U sljedećoj godini neće biti dana bez kruzera. Svakim danom, od ponedjeljka do nedjelje u Gradu će biti dva kruzera. To je bilo teško dogovoriti, ali nije očito bilo nemoguće. Ostao nam je problematičan jedan četvrtak. Jednu kompaniju smo odbili i izgubili smo 25 ticanja, a također nam je ostalo upitno jedno popodne. I na tome se još radi. Vjerujem da ćemo i to uspjeti riješiti bez ljutnje bilo koje velike kompanije.
Već mjesecima se u Gradu ne spominje koncesija za terminal brodova na kružnim putovanjima.
Grad Dubrovnik zajedno s Lučkom upravom Dubrovnik je bio u pravu i ta je priča došla kraju. Očekujemo uskoro sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Lučka uprava Dubrovnik i Luka Dubrovnik bi trebale zajedno krenuti u proces izgradnje budućeg terminala. To neće nužno značiti novi natječaj, već bi se radilo u okviru prioritetne koncesije koju ima Luka Dubrovnik.
Gradilo bi se prema postojećem planu terminala ili prema potpuno novom projektu?
Išao bi potpuno novi projekt. Nisam zadovoljan ni s projektom, a ni s njegovom operativnošću. Terminal je bio predimenzioniran, nije bio u skladu s izgledom kakav dolikuje gradu Dubrovniku, a i njegova funkcionalnost je bila upitna. Uz sve to nije omogućavao da se Dubrovnik razvija kao home port. I danas je Dubrovnik luka ukrcaja jednoj kruz kompaniji. Svakog četvrtka noće u luci i on apsolutno ne opterećuje infrastrukturu grada.
Marina u gruškom zaljevu je infrastrukturno završena. Imate li saznanja kad bi mogla proraditi?
Ne, nemam nikakva saznanja. Iz Frape su nas stalno optuživali da ih kočimo iako Grad Dubrovnik ničim nije kočio marinu jer nije izdavao nijednu dozvolu. Dapače, već godinama im osiguravamo veliki parking kojeg su dobili uz iznimno nisku naknadu kako bi se izgradila marina. Već smo ih obavijestili kako im od 1. siječnja 2019. nećemo osiguravati parking jer nema opravdanog razloga da bi na tom parkingu stajali kontejneri. Izgleda sve to vrlo ružno. Marina je gotova, izgrađena, opremljena i ne postoji razlog da Frapa koristi parking kojeg ćemo tada učiniti dostupnim za građane.
Stanovi za mlade su dobra priča koja može imati nesretan završetak ako do stana dođu oni koji bi mešetarili nekretninama i koji bi zlouprotrijebili odluku i dobru volju Grada Dubrovnika
Vaša zamjenica Orlanda Tokić je za DuList najavila da će od sljedeće godine krenuti trogodišnji ciklus izgradnje Lapadske obale.
Marina je izgrađena, po meni potpuno nefunkcionalno, ali što je – tu je, mi krećemo s izgradnjom prve faze Lapadske obale, odnosno prve dvije faze Lapadske obale, do Vile Elize. U toj dionici će biti onemogućeno prometovanje i promet ćemo okrenuti s druge strane kako bi gradilište normalno funkcioniralo. Cijena te investicije će biti 19 milijuna kuna. Taj iznos se ne odnosi samo na proširenje ceste, izgradnju nogostupa i pilote na kojima će ležati buduća Lapadska obala, već i na kanalizacijsku, vodovodnu te elektro mrežu za cijelo to područje. Kad završimo te prve dvije faze uslijedit će nastavak posljednje dvije faze koje će obuhvatiti područje od Cafe bara Wind i pumpe do Vile Elize, a promet će se odvijati do same marine i Sveučilišta. Na takav ćemo način omogućiti nesmetano funkcioniranje prometa Lapadskom obalom. Investitor marine je bio svjestan činjenice da će se Lapadska obala širiti pa se sam povukao do granica buduće nove prometnice. Na taj je način omogućio da se projekt normalno odvije iako je njemu bila dodijeljena koncesija na području na kojem se trebala proširiti Lapadska obala. To je jedna pozitivna stvar koju je investitor marine napravio.
Je li riješen problem izdavanja građevinske dozvole za rekonstrukciju i izgradnju Lapadske obale? Pisali smo o tome kako Grad sebi ne može izdati dozvolu jer koncesija na jednom dijelu ‘ulazi’ u prometnicu, a kako bi se to riješilo, bit će potrebno na drugom mjestu kompenzirati dio obale nositelju koncesijskog odobrenja.
Grad Dubrovnik još uvijek ne može sebi izdati građevinsku dozvolu. Nije još uvijek izdao ni za prvu dionicu. Riješili smo kod prve dionice pitanje s konzervatorima. Izmijenili smo projekt po njihovim naputcima. Sad smo započeli postupak izvlaštenja jer na toj dionici imamo nekoliko privatnih čestica. Vjerujem da ćemo u idućih mjesec, mjesec i pol dana dobiti građevinsku dozvolu. Što se tiče sljedeće faze, pronašli smo model s Republikom Hrvatskom. Uputili smo dopis Vladi RH, odnosno resornom ministarstvu za izmjene granice pomorskog dobra sukladno zakonu i urbanističkom planu Grada Dubrovnika. Kako i na koji način će država obeštetiti vlasnika ne želimo ulaziti. Grad Dubrovnik je, kapitalnim projektom, dokazao pravni interes i već smo započeli proces upisivanja prava služnosti Grada Dubrovnika za navedenu cestu.
U kojoj je fazi potpisivanje ugovora s tvrtkom Excelsa oko isplate preostalog dijela novaca Gradu od žičare?
Priča je bila dovedena do kraja, međutim Državno odvjetništvo je dalo pisanu zabranu meni kao gradonačelniku da ne smijem potpisati ugovor dok se ne plate dugovi iz prošlosti. U međuvremenu je Carina RH raspisala prvu kaznu prema društvu Excelsa zbog neplaćanja koncesije u iznosu od 17 milijuna kuna i ta kazna je izvršna i krenuli su u postupak ovrhe. Nakon toga su krenuli u drugu kaznu za preostali dio novca. Kad sve to skupa bude gotovo Gradu Dubrovniku će biti omogućeno potpisivanje navedenog ugovora. Naravno sva ta sredstva koja će Carina uprihodovati, u konačnici će postati prihod proračuna Grada Dubrovnika. Prošli četvrtak sam bio na sastanku u Državnom odvjetništvu upravo na tu temu te su me uputili što smijem i na koji način raditi. Još jednom su mi rekli da ne smijem potpisati ugovor te da oni razumiju moje nestrpljenje i razumiju da Grad Dubrovnik čeka kad će se naplatiti. Oni su jamac da ćemo se naplatiti. Čekam službenu odluku Državnog odvjetništva, a oni zajedno s Carinom vrlo predano rade. Kad mi dobijemo sve novce oni će nama dati zeleno svjetlo za potpisivanje ugovora. Prema našem izračunu grad bi mogao dobiti gotovo 34 milijuna kuna.
Čistoća je napravila cjenik i iskreno nisam zadovoljan njime. Njihov prijedlog je možda bio pravedniji jer se obračun vodi po broju članova obitelji, a ne po veličini kvadrature stana kako je dosad rađeno. To bi značilo da će šesteročlana ili sedmeročlana obitelj plaćati Čistoću puno skuplje nego obitelji s manje članova
Novi natječaj za kupnju Hotela Maestral je u tijeku, a do 22. listopada je rok za iskazivanje interesa. Koja su Vaša očekivanja oko prodaje?
Ministru državne imovine Goranu Mariću sam rekao kako nisam pretjerano zadovoljan što plan ulaganja nije uvršten kao obveza novom investitoru. Svih ovih godina nije bilo ozbiljnog interesa za kupnju Maestrala i ministar Marić me uvjerio kako bi se sada mogle javiti vrlo ozbiljne tvrtke koje će biti jamac ulaganja. Bio bih nesretan kad bi se pojavila neka špekulantska tvrtka koja bi to sve skupa rascjepkala, prodala hotel po hotel, zaradila velike novce i otišla iz Dubrovnika. Mi ćemo budno paziti sve što se događa. Imam i ja informaciju da su četiri tvrtke preuzele dokumentaciju te da je riječ o renomiranim tvrtkama. Znam da postoji interes i nekoliko međunarodnih korporacija. Silno me interesira što su ponudili, o kojoj je visini investicija riječ, jer će sve to morati ući u ugovor kao dio ugovornih obveza. Treba pričekati da postupak dođe do kraja, vjerujem da nam je svima u interesu da se Maestrali u konačnici prodaju, da ne stagniraju već idu naprijed i u budućnosti zaposle još više ljudi.
Koncesionar Uvale Lapad trebao bi Gradu predati na upravljanje dio prostora uz prometnicu na Masarykovom putu. Kad će se to dogoditi i što s tim planirate?
Cijeli projekt plaže još uvijek nije dovršen i još uvijek se nalazi u fazi privremene uporabne dozvole. Koncesionar plaže mora završiti do kraja cijeli projekt, a ostalo mu je još par mjeseci te ukoliko ne dovrši projekt prema ugovoru može izgubiti koncesiju. U trenutku kad se u potpunosti završi cijeli postupak mi na vrhu njihovih objekata želimo napraviti dječje igralište. Mislim da bi to bilo primjereno i dobro u Lapadu. Ovo je ljeto jedan gospodarstvenik pokušao svojatati cijelo to područje kao svoju koncesiju. Kontaktirali smo Dubrovačko-neretvansku županiju koja je davatelj koncesijskih odobrenja i oni su rekli da navedeni nema pravo na to, da mu oni nisu obećali nikakvo obeštećenje i taj postupak je uspješno okončan.
Već smo se dotakli dosta projekata, odakle novci za sve to?
Naš cilj jest uložiti novac, ali imamo velik problem – otkud dobiti toliki novac. Mi sad imamo 64 aktivna projekta i najveći problem na ovom svijetu da je vrlo teško složiti proračun za 2019. godinu. Morat ćemo rezati.
Gdje rezati?
Bit će puno ljutih. Rezat ćemo i na kulturi i na socijalnim davanjima. Dirnut ćemo se i u udruge. Morat ćemo jer ako želimo kapitalno ulagati u idućim godinama, onda je to jedini način da uspijemo.
Znači, krenut ćete obrascem Željka Raguža. On je populistički vikao da se za kulturu izdvaja previše novca, za razliku od primjerice sporta.
Dubrovnik je kultura, kultura je Dubrovnik. Sve je to povezano. Nismo u potpunosti zadovoljni sa svim našim ustanovama, mislim da bi mogle biti produktivnije. Imamo veliki nesrazmjer između izdvajanja u kulturi i sportu. Ne znači to da Dubrovniku ne treba kultura, već treba znati u što ulažemo i koliko dobijemo. Trebamo imati jasan feedback, a ne samo hraniti i hraniti bez nekog konkretnog efekta. Imamo primjer Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Oni proizvode program i događanja i sve ono za što ga mi plaćamo. U tim slučajevima Gradu nije žao platiti. S druge strane imamo primjer Kazališta Marina Držića koje stagnira, nema novih događanja. Vjerujem da će novi ravnatelj gospodin Paolo Tišljarić probuditi cijelu priču, da će otvoriti kazalište prema građanima, djeci. Važno je djecu od malih nogu naučiti da je kazalište mjesto gdje mogu uživati.
Ali ako se dirnete u socijalu ili udruge, nastat će nezadovoljstvo?
Najveći dio gdje ćemo rezati je onaj gdje je Grad Dubrovnik dodjeljivao novce raznim udrugama iz cijele Hrvatske. Mi nemamo toliko novaca da bi se mogli razbacivati i davati drugima. Tu idemo na maksimalna rezanja i na kulturu i sve ono što smo sponzorirali kroz šport, obrazovanje udrugama koje ne dolaze s područja Grada Dubrovnika, a koje bi prijavljivale programe i onda dobivale novce. Ovdje je riječ o rezanju od ukupno 25 milijuna kuna godišnje.
Povećanje cijene karte za zidine na 200 kuna je prošlo s popriličnim odobravanjem. I taj iznos će pomoći proračunu.
U ovoj ćemo godini zabilježiti 1,3 milijuna posjetitelja na zidinama i činjenica je da zidine ne mogu ni podnijeti više od toga, a svake godine broj posjetitelja raste. Uzevši sve navedeno u obzir jasno je bilo da je jedan od mogućih elemenata dizanje cijene. Dogovorili smo se s DPDSom da cijenu podignemo na 200 kuna te vidimo kakav efekt će taj iznos dati, hoće li pritisak na zidine malo pasti. Vjerujem da bi trebao. To će bit značajan prihod za Grad Dubrovnik, međutim obzirom na sve potrebe koje imamo, a koje su velike, nama će ti novci dobro doći, ali nas neće spasiti. To je naš problem. Nemamo više elemenata za dodatne prihode pa moramo određivati prioritete. Ona priča i floskule o bogatom gradu – to je apsolutna neistina. Nema tog bogatog grada koji ima sve ove probleme koje mi imamo. U četvrtak sam bio s kolegama gradonačelnicima gdje mi je pristupio varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok s pričom – lako je tebi, ti imaš proračun od skoro pola milijarde kuna, a njegov je ‘samo’ 250 milijuna kuna. Kad sam ga upitao imaju li vrtići u Varaždinu pedagoški standard odgovorio je da imaju, rade li škole u jednosmjenskoj nastavi, Čehok kaže – imam sve, imaš li kanalizaciju – ima, vodu, ima. Pa, Čehok, ti nemaš problem. A uz to ima sportsku dvoranu, a Europa mu je izgradila studenski dom. Čehok u Varaždinu ima sve, a on meni priča da smo bogat grad. Mi nismo bogat grad, nego smo u određenom razdoblju imali ljude na čelu grada koji su bili zaluđeni samim sobom i mislili da rade super posao. Dijelili su novce okolo i na rasipnički se način ponašali prema gradu i njegovim sugrađanima. Tužno je kad čovjek otiđe nakon osam godina, okrene se iza sebe i vidi ledinu.
Završavate projekt pročistača, trenutno je u tijeku spajanje na sustav. Jesu li ovo zadnje kiše s cisternama po Gradu?
Jesu, sigurno. Mokošica je spojena na pročistač. Još je u fazi u kojoj se ne smije pustiti u sustav, ali ona je realno spojena. Očekuje se spajanje i Grada. Stanovnici će biti obavješteni da neće imati vode od ponoći do jutra i u tom će se vremenu cijelu noć spajati vodoopskrbni sustav na pročistač. Nakon toga puštamo cijeli sustav u fazu mokrog rada.
Ipak, pročistač neće riješiti sve probleme.
Neće u ovoj prvoj fazi. On će ukloniti problem zamućenja, ultrafiltracijom će riješiti veliki problem jednog dijela bakterija, ali neće riješiti sve u potpunosti. Riješit će 70 posto naših problema. U drugoj fazi u kojoj se radi dodatak pročistau on bi riješio apsolutno sve tako da ne postoji onečišćenje koje bi došlo u izvorište Omble koje može ugroziti Dubrovnik.
Nisam ja čelični Mato, ja samo poštujem pravila, ona koja je izglasalo Gradsko vijeće. Zašto to prije mene nije nitko poštovao, ne znam
A ta druga faza, kad je ona planirana?
Sigurno je da ćemo odmah krenuti s drugom fazom, nemamo što čekati. Mi smo čak i građevinski odradivši prvu fazu već provukli sve cijevi za drugu fazu. I ne samo da smo to predvidjeli nego smo predvidjeli i priključak za Župu dubrovačku.
Je li to samo takav dojam ili se sad pokušava skrenuti priča da nam Grabovica nije problem za izvorište Omble, već nam je veći problem Ivanica?
Pa sigurno za utjecaj na izvorište Omble je veći problem Ivanica nego Grabovica. Dokazano je da Ivanica ima izravan, a Grabovica neposredan utjecaj na izvorište Omble. Nikad nije bilo rečeno da Grabovica nema u potpunosti utjecaj. Grabovica ima utjecaj na izvorište Omble, ali se sve otpadne vode, koje dolaze s područja Grabovice i ispuštaju na područje izvorišta rijeke Omble, otprilike 10 tisuća puta recikliraju u cijelom procesu prolaska kroz krški teren. Prema informacijama koje sam ja dobivao iz Zavoda za javno zdravstvo nikad tijekom ispitivanja izvorišta Omble nije pronađen značajan uticaj obzirom na količinu vode koja dotiče kroz izvorište rijeke Omble. Druga faza pročistača riješila bi problem i Grabovice i Ivanice. Zato je važno, zajedno s Hrvatskim vodama, raditi na projektu izgradnje kanalizacijske mreže Ivanice. Time rješavamo sebe, Grad! Prema prostorno-planskoj dokumentaciji Općine Ravno, Ivanica se planira naseliti s 10 tisuća ljudi. Poviše svoje glave, poviše svog izvorišta imati 10 tisuća ljudi, a ne bit nas istovremeno briga što se gore događa nije normalno. Mi o tome moramo voditi računa, i mi moramo gore izgraditi i kanalizaciju i vodu, a platit će je Hrvatske vode u suradnji s Bosnom i Hercegovinom.
Iako je bilo najavljivano, niste zbog buduće buffer zone zaustavili izdavanje građevinskih dozvola.
Grad Dubrovnik sukladno Zakonu mora izdavati dozvole. To nam je potvrdilo Ministarstvo graditeljstva. Imali smo drugo, pisano, mišljenje Ministarstva kulture koje nam je naložilo da ne izdajemo dozvole obzirom da je Grad Dubrovnik pod velikim nadzorom određenih nevladinih organizacija koje stalno prijavljuju Grad kao kršitelja UNESCO pravila. Kako grad ne bi došao pod ugroženu spomeničku baštinu onda se s ničim nije htjelo izazvati probleme. Ministarstvo graditeljstva je donijelo drukčiji pravorijek, a paralelno Ministarstvo kulture radi na točnim granicama buffer zone. To bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a u idućoj godini idemo u izmjene i dopune GUP-a i uvodimo buffer zonu kao pravilo. Ići ćemo i u generalne izmjene i dopune GUP-a jer ja osobno smatram da je GUP Grada Dubrovnika jedan katastrofalan dokument koji je predvidio apsolutnu devastaciju prostora. Prostorni plan je napravljen po narudžbi pojedinaca. Nacrtan je kako se kome tko svidio. Jednom investitoru zgrada može ići u zrak 10 metara, drugome 30 katova, a onome koji nema nikoga, e on ne može niti kat izgraditi.
Najavili ste jedan projekt kojeg mlade dubrovačke obitelji sasvim sigurno s nestrpljenjem dočekuju, izgradnju stanova u Mokošici i Solitudu.
To je dobra priča koja može imati nesretan završetak ako do stana dođu oni koji bi mešetarili nekretninama i koji bi zlouprotrijebili odluku i dobru volju Grada Dubrovnika da investira. Treba postaviti jasne kriterije! U suprotnom ovaj bi projekt uistinu pogodio one koji zaslužuju dobiti stan. Vjerujemo da ćemo odredbom o desetogodišnjem najma, a u slučaju zloupotrebe raskidom ugovora, otjerati bar jedan dio onih koji bi željeli zloupotrijebiti priču o stanovima. Svi smo svjesni što se događa s POS 1 i POS 2. Oba projekta su završila naopako jer u POS-u 1 bar 20 posto, a u POS-u 2 čak i više ljudi nisu trebali dobiti stanove jer su imali riješeno stambeno pitanje. Imali su ih na mami, tati, babi, djedu ili nekome drugom, a prikazali su se da su jadni bez ičega, a u biti su imali svoju nekretninu. Danas se POS 2 gotovo u potpunosti iznajmljuje ili se oglašava prodaja tih stanova. Dakle, stan je dobio netko tko ga nije trebao dobiti. To je ono čega se bojim. Mi smo već napravili kriterije koje ćemo još jednom provjeriti. Kolege gradonačelnici, s kojima sam se sastao protekli tjedan, istaknuli su kako im se svidio dubrovački model s 10 godina najma. Smatraju da je to dobra ideja pa smo se dogovorili da ćemo se naći na jednom zajedničkom sastanku da pretresemo kriterije. I kolege iz APN-a koji financiraju POS na nacionalnoj razini su zainteresirani da se uključe jer su i oni svjesni činjenice da se sve skupa apsolutno zloupotrebljavalo. Vjerujem da ćemo tu priču do kraja godine završiti jer planiramo sljedeće godine raspisati natječaj za prva 43 stana. Kroz petnaestak dana bi Ministarstvo branitelja zajedno s nama trebalo započeti izgradnju stanova u Mokošici, dio za branitelje, dio za mlade. Svi ugovori su potpisani. Vlada RH je na sjednici dala suglasnost za odabir izvođača. Izvođač je odabran i uskoro će biti uveden u posao. Rok izvođenja je 18 mjeseci. Znači naši sugrađani bi za 22 mjeseca trebali useliti u prve POS stanove. Paralelno radimo Solitudo, napravili smo idejni projekt, sad slijedi izdavanje građevinske dozvola i naš je cilj do rujna iduće godine započet gradnju.
Ranijih godina novci su se dijelili okolo i na rasipnički se način ponašali prema gradu i njegovim sugrađanima. Tužno je kad čovjek otiđe nakon osam godina, okrene se iza sebe i vidi ledinu
Što je s cestom za Pobrežje?
Početak radova je trebao biti u rujnu. Natječajni postupak je malo dulje trajao. Sad smo završili cijelu priču. Odabran je izvođač, PZC iz Splita. Sljedeći tjedan dolaze na koordinacijski sastanak. Odabran je nadzor, tvrtka Trames iz Dubrovnika. Očekujem da će do kraja listopada započeti s aktivnim radovima. Proces izvlaštenja je napravljen, svi dokumenti su dostavljeni uredu Državne uprave. Osiguran je iznos od 6 milijuna kuna koji je stavljen na poseban račun preko kojega će ured Državne uprave obeštetiti sve one koje smo mi izvlastili. Dakle mi smo završili apsolutno sve i samo čekam početak radova.
S pozivom za izvlaštenje ste se oglasili i oko ceste za pročistač. Nitko se nije javio?
To je nevjerojatno. Imate čovjeka koji na naslovnici jedne lokalne novine tvrdi da mu je Grad Dubrovnik dužan 2 milijuna kuna. Mi u našim dokumentima nemamo nijedno potraživanje navedene tvrtke, kao ni narudžbenicu prema navedenoj tvrtki. On nas optužuje da smo krivi za smrt njegove tvrtke, a istovremeno najavljuje podizanje postupka protiv Vodovoda kojeg će tužiti za 30 milijuna kuna štete koja mu je nastala prilikom izvođenja radova na Gornjim selima. Vrijednost radova na Gornjim selima iznosila je 9 milijuna kuna! E sad je pitanje kako je on došao do 30 milijuna kuna. Činjenica je da se radi o osobi koja je gotovo 70 milijuna kuna okrenula preko svoga ili računa prijateljske tvrtke, a on kao podizvođač, jasno govori kako se i na koji način radilo. Dodatna činjenica govori da je analiza društva Vodovod pokazala kako je većina sumnjivih poslova odrađena upravo preko tvrtke Ipsum koja je u međuvremenu propala čiji je vlasnik bio Leon Šprlje koji je više od mjesec dana ucjenjivao Grad Dubrovnik. Na kraju se uopće nije javio na iskazivanje interesa ima li protiv da se navedena cesta legalizira ili ne. Nevjerojatno, ali istinito!
Znači ni Šprlje, a ni ostali stanovnici oko pročistača se nisu javili?
Tako je, iako ima puno privatnih vlasnika oni nisu sporili pravo Grada da navedenu cestu upiše na sebe jer ona je uvijek bila na Gradu Dubrovniku. Sad je na Gradu da sve to, sukladno zakonu, popiše na sebe. Pa zamislite što bi se dogodilo da svaki vlasnik preko čijeg zemljišta prolazi cesta pravi blokade i ucjenjuje. Imam i ja jedan dio pelješke ceste. Prolazi negdje oko 150 kvadrata preko zemljišta moga oca. I zar je moj otac trebao zabraniti da tuda prolaze auti. Kuda bi auti prolazili do Orebića? Preko Marsa. Ta cesta se vodi zemljišno knjižno privremeno na mom ocu, ali ona je u naravi vanknjižno vlasništvo RH i kao takvo ne može se zloupotrijebiti od strane fizičkih osoba. Zakon je potpuno jasan!
Zapečatili ste broj stolica do 2021. Ugostitelji su zadovoljni s tim.
Rekao sam da neće bit povećanja, ali će biti smanjenja. Mi ćemo do 2021. sigurno smanjiti broj javnih površina. Već sljedeće godine svima ističu ugovori za zakup prostora i javnih površina i tada planiramo povećati cijenu zakupa prostora. Ne drastično jer ne želimo nikome naštetiti i ugroziti poslovanje. Uz to ćemo ići u smanjenje broja stolova i stolica na području grada. Koliko će to biti smanjenje još ne znam, ali ono će biti realno s intencijom osiguravanja prometnih i pješačkih koridora. Danas se ulicom Prijeko može normalno šetati, a nekad je bila kaos.
Čvrsto ste krenuli u sankcioniranje prijestupnika na javnim površina. Mi u DuListu smo Vas prozvali ‘čelični Mato’.
Nisam ja čelični Mato, ja samo poštujem pravila Grada Dubrovnika, ona koja je izglasalo Gradsko vijeće. Zašto to prije mene nije nitko poštovao, ja to ne znam. Ugostitelji su tražili da im ne dižemo javne površine nego da ih prvi put, kad rade suprotno ugovoru kojeg su potpisali s Gradom, upozorimo. Meni je to jedna glupost. Što to znači, da potičemo da svatko od njih fali jedan put. To nema smisla. Mi ne želimo da oni griješe i želimo da se drže potpisanog dogovora s Gradom. I to ćemo provoditi vrlo strogo i u budućnosti. Sad smo povećali broj komunalnih redara. Imamo problem jer su, isto kao i prometni redari, potplaćeni. Pod velikim su pritiskom, prijetnjama zbog čega odlaze. Pokušavamo zadržati petnaestak komunalnih redara kako bi bili u mogućnosti pokrivati cijeli grad. Nije samo kaos unutar povijesne jezgre nego na cijelom administrativnom području grada i svugdje treba dodatno uvesti red, pravila i kontrole. Ne da bi se nekoga discipliniralo već da bi bilo mjere u svemu.
GRADONAČELNIK SVJEDOK
Bez komentara o golfu
Obzirom da ću vrlo izvjesno biti jedan od svjedoka u arbitražnom procesu, koji je planiran za početak iduće godine, ne mogu konkretno ništa o tome govoriti. Bilo kakvom izjavom možda bih ugrozio poziciju Grada Dubrovnika i Republike Hrvatske, strana koje su zainteresirane da u tom postupku dokažemo da smo u pravu i da ničim taj projekt nije kočen.
PARK AND RIDE SUSTAV
Nova garaža iza OTP banke
Testna faza parkiranja oko Grada ostaje trajno rješenje. Ja sam zadovoljan, a vjerujem da su i naši sugrađani u većini zadovoljni. Grupa birača Srđ je Grad radila je neku analizu. Oni svoje analize rade samo onako kako njima odgovara. Zaboravili su recimo u analizu uvrstiti one automobile s gornjeg platoa žičare i na Tenisu koji se cijelo ljeto nisu maknuli s parkinga. Srđevci nisu išli proaktivno već s tezom da to nije dobro. Na kraju se pokazalo da ipak jest dobro. Međutim krajnji cilj je izgraditi garažu iza zgrade oTP banke čime bi i Pile i žičara u potpunosti postali prostori za građane. Znači, više nitko ne bi dolazio vozilom u kontaktnu zonu osim stanovnika grada Dubrovnika. Svi ostali bi se usmjeravali u gradsku garažu iza zgrade oTP banke. Ta garaža je četiri autobusne stanice udaljena od Pila i nema idealnijeg mjesta za park and ride sustav.