Ilegalni migranti pokušavaju svakoga dana ući u Hrvatsku – poručio je još u listopadu ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović. MUPulaže maksimalne napore, ipak Lijepa naša nezaobilazna je točka na njihovoj istočnoeuropskoj ruti pa smo redovito svjedoci medijskih napisa o ilegalnim okolnostima njihova prelaska granice, ali i radnjama kojima pribjegavaju na putu do svog konačnog cilja. Bez ustručavanja u Lici tako preskaču ograde kod ugibališta na autocesti i često se u kolonama kreću do mjesta sastanka s krijumčarima. Kod Samobora prije koji tjedan provalili su primjerice u obiteljsku kuću, odnijeli ušteđevinu i odjeću stanara, a u nama zemljopisno bliskom Vrgorcu, kako navodi saborski zastupnik Miroslav Bulj, ‘siju strah’ među tamošnjim stanovništvom provaljivanjem u privatne garaže i demoliranjem imovine.
U Dolini Neretve i u Konavlima
Dubrovačko-neretvansko područje čije administrativno središte od bosanskohercegovačkog teritorija, gdje ih je samo u prvih šest mjeseci prispjelo deset tisuća, dijeli niti deset kilometara, također nije lišeno posljedica migrantske krize. Tijekom 2018. godine tako je zabilježeno 118 prelaska državne granice, dok je u 2019. izbrojeno 135 takvih slučajeva. Svi slučajevi nezakonitog prelaska, odgovorili su iz PU dubrovačko-neretvanske na upit DuLista, evidentirani su u Dolini Neretve i na području Konavala o čemu nam načelnik Općine Božo Lasić komentira kako nema razloga za zabrinutost. ‘Moramo imati povjerenja u graničnu policiju i MUP’, dodao je. Zatečene osobe, kako doznajemo, najvećim su dijelom državljani trećih zemalja odnosno Kosova, Albanije, Iraka, Irana i Turske. Posrijedi su uglavnom ‘ekonomski’ migranti koje na odlazak iz matične zemlje navodi nezavidna gospodarska situacija, nezaposlenost i potplaćenost.
— Osoba koja nezakonito prijeđe državnu granicu van graničnog prijelaza podliježe prekršaju iz članka 5. Zakonika o schegenskim granicama kao i članku 102. st. 1. Zakona o strancima, za koje se može izreći zabrana ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj, odnosno EGP u trajanju od 3 mjeseca do 5 godina. Takve osobe se nakon izrečene zabrane rješenjem protjeruju iz Republike Hrvatske i prisilno udaljuju u druge države ili rješenjem o povratku vraćaju u zemlju podrijetla, dok se osobe koje prilikom nezakonitog prelaska državne granice nisu posjedovale putne isprave, vode u Tranzitni centar Trilj ili Prihvatni centar Ježevo poradi povratka u zemlju podrijetla – objašnjavaju nam iz PU dubrovačko-neretvanske.
Zanimljivo je kako su, prema evidencijama kojima raspolaže nadležna policijska uprava, ilegalni migranti lani kazneno procesuirani zbog šest kaznenih djela Protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju do tri godine. U 2019., međutim, ta brojka porasla je za 200 posto. Naime, 19 ilegalnih migranata kazneno je prijavljeno i to njih 16 zbog kaznenog djela Protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj te pet zbog kaznenog djela Neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari. U svih pet slučajeva, objašnjavaju nam, nezakoniti migranti otuđili su osobna vozila koja su vrlo brzo pronađena na području ove ili susjedne Policijske uprave.
Ukrali pet osobnih vozila
— Radi se o osobnim vozilima koja su otuđena na području Komina, Metkovića i Kule Norinske. Sva osobna vozila su otuđena od početka rujna do sredine listopada ove godine, a pronađena su vrlo brzo nakon prijave otuđenja i to uglavnom na području susjednih policijskih uprava, dok je jedno od spomenutih vozila pronađeno u Italiji, putem međunarodne policijske suradnje. Ilegalni migranti koji su otuđili spomenuta vozila kazneno su prijavljeni nadležnom državnom odvjetništvu. Sva otuđena vozila su prije otuđenja bila otključana, a u četiri vozila se nalazio i odgovarajući ključ što je olakšalo otuđenje – pojasnili su iz PU dubrovačko-neretvanske.
Upravo iz tog razloga ova Policijska uprava je nakon pojave ovih kaznenih djela uputila upozorenje građanima da svoja vozila ostavljaju zaključanim te je, tvrde, primjetno da u posljednje vrijeme ne bilježimo ovakav oblik kaznenih djela. No, to nisu jedini resursi kojima pribjegavaju nadležni ne bi li suzbili negativan trend. Prateći proces migracija i analizirajući rizike koji prate problematiku nezakonitih migracija ova policijska uprava s dostatnim brojem policijskih službenika nadzire državnu granici kako na samoj graničnoj crti, tako i u dubini teritorija.
— Radi se o policijskim službenicima koji na raspolaganju imaju sofisticiranu tehničku opremu za nadzor državne granice. Držimo važnim istaknuti da problematika nezakonitih migracija na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske nije značajno izražena čemu, osim kontinuiranog nadzora, zasigurno doprinosi konfiguracija terena i geografski položaj ove policijske uprave, ali i veća udaljenost u odnosu na krajnje odredište migranata prema državama srednje Europe – zaključuju. Ipak, nije na odmet spomenuti zbivanja preko ‘grane’ koje će nesumnjivo utjecati na prebjegavanja ilegalnih migranata na naš teritorij, doduše, u znatno manjem obimu nego je to prisutno drugdje u Hrvatskoj.
Primjerice, ukoliko dođe do zatvaranja prihvatnog kampa Vučjak nadomak Bihaću, a što su zatražile agencije Ujedinjenih naroda koje djeluju u BiH kao i Delegacija EU u toj zemlji te povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović, na ulici bi se moglo naći, prema nekim procjenama, njih više od dvije tisuće. Oni koji privremeni dom ne pronađu u Biru, također nedaleko Bihaću, potom Miralu u Velikoj Kladuši te Hadžićima nedaleko Sarajevu, izvjesno je, odvažit će se na put dalje, bliže našim krajevima. Za ilustraciju ovog dovoljno se prisjetiti skupine migranata koja je početkom listopada u jutarnjim satima čekajući na prijevoz privedena na rogotinskoj autobusnoj stanici.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 13. studenog 2019.