S tugom u srcima, ali i neizmjernim ponosom prisjećamo se 6. prosinca 1991. godine, dana jednog od najžešćih napada na Grad u njegovoj povijesti. Dan je to kada smo uz žrtve ostvarili veliku pobjedu nad nadmoćnijim neprijateljem.
Napad je otpočeo 6. prosinca 1991. u 5.50 sati djelovanjem neprijateljskog topništva po cijeloj crti obrane, a posebno po Sustjepanu i Srđu, zapisala je za DuList uz 30. obljetnicu ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik Varina Jurica Turk.
-Uslijedio je pješački napad oko 100 vojnika koji iz tri smjera, uz potporu četiri tenka i cjelokupnog topništva, napreduju prema vrhu Srđa. Zahvaljujući premoći u ljudstvu, naoružanju i topničkoj potpori, napadači uspijevaju zauzeti plato ispred tvrđave i krovnu terasu istočnog dijela. Usprkos herojskom otporu, 31 hrvatski branitelj morao se povući u unutarnje prostore Imperijala. Uz dubrovačke branitelje, tvrđavu su tog dana branili i pripadnici 9. bojne Hrvatskih obrambenih snaga, pod zapovjedništvom legendarnog Ivana Perkušića Barbe. Nastojeći pomoći braniteljima zapovjednik obrane Dubrovnik, general Nojko Marinović izdaje zapovijed za otvaranje vatre po samoj tvrđavi iz svog raspoloživog topništva.
U isto vrijeme se južnom padinom Srđa kreću skupine pripadnika specijalne policije i Zbora narodne garde, kako bi pomogle okruženim braniteljima Imperijala. Zajedničkim snagama uspjeli su odbiti neprijatelja i iznova uspostaviti potpunu obranu Srđa. Osobnom hrabrošću posebno se istaknuo dubrovački branitelj Cvijeto Antunović koji je u borbi oštetio neprijateljski tenk, a potom između neprijateljskih vojnika iznio ranjenog suborca iz okružene tvrđave u Grad. Trpeći značajne gubitke i želeći izbjeći poraz, neprijatelj je svoju razornu topničku vatru nastavio usmjeravati na Grad Dubrovnik. Istodobni napadi na položaje branitelja od Sustjepana do Belvedera, uspješno su odbijeni. U ovom bezumnom napadu poginulo je 19 osoba, a ranjeno više od 60 njegovih stanovnika. U najrazornijem napadu na Dubrovnik ikad, 6. prosinca 1991., prostor unutar zidina pogodilo je više od 600 projektila. Sve važnije zgrade doživjele su nova teška oštećenja, a najviše su stradali Franjevački samostan koji je pretrpio 37 pogodaka, Stradun 45 pogodaka, Dominikanski samostan 23 pogotka, palača Sponza sedam pogodaka, a gradske zidine oštećene su na 40 lokacija kao i mnogi drugi spomenici najviše kategorije. Devet palača je u potpunosti izgorjelo uključujući i zgradu Dubrovačkih ljetnih igara s dokumentacijom koja je skupljana 43 godine te palaču u Širokoj ulici, dom i atelijer umjetnika Iva Grbića sa svim njegovim djelima. Tog ‘crnog petka’ srušen je i križ na Srđu, a potpuno je izgorjela zgrada Interuniverzitetskog centra s knjižnicom od oko 25.000 bibliotečnih jedinica – zapisala je dalje ravnateljica Jurica Turk.
Foto: Pavo Urban