Naglo pogoršanje situacije na Bliskom istoku, nakon američko-izraelskog napada na Iran, već se odražava na globalna tržišta, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti i građani Hrvatske – najprije na benzinskim postajama, a zatim i kroz rast troškova života.
Cijene nafte jutros su zabilježile dvoznamenkasti rast, dosegnuvši najviše razine u posljednjih nekoliko mjeseci. Barel sirove nafte Brent u jednom je trenutku premašio 82 dolara, što je značajan skok u odnosu na oko 74 dolara koliko je iznosio prije eskalacije sukoba, piše Večernji list. Analitičari procjenjuju da bi se kratkoročno cijena mogla kretati između 80 i 90 dolara, uz mogućnost daljnjeg rasta ako se kriza produbi.
Ključni razlog poskupljenja je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, kojom prolazi oko 20 posto globalne nafte. Nakon napada, Iran je blokirao prolaz, što je dovelo do zastoja u pomorskom prometu. Prema dostupnim podacima, više od 200 brodova, uključujući tankere za naftu i plin, trenutno čeka prolazak.
Stručnjaci upozoravaju da će trajanje blokade biti presudno. Ako se situacija ne stabilizira brzo, cijena barela mogla bi dosegnuti i 100 dolara, što bi predstavljalo rast i do 35 posto u odnosu na razinu prije sukoba.
Osim nafte, kroz ovo područje prolazi i značajan dio svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom, što dodatno povećava rizik od poremećaja na energetskom tržištu.
Porast cijena sirove nafte obično se prelijeva na maloprodajne cijene goriva s odmakom od nekoliko dana. U praksi to znači da bi vozači u Hrvatskoj mogli osjetiti poskupljenje benzina i dizela unutar tjedan dana. U slučaju daljnjeg rasta cijena nafte, udar na kućne budžete bio bi još izraženiji.
Dugotrajniji poremećaji mogli bi izazvati širi lančani efekt – skuplje gorivo povećava troškove prijevoza, poljoprivrede i proizvodnje, što u konačnici dovodi do rasta cijena brojnih proizvoda i usluga.
Ako se sukob nastavi, ekonomisti upozoravaju na mogućnost novog inflacijskog vala, pa čak i rizik od usporavanja gospodarskog rasta.
