Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nakon što se u najvećoj bolnici u Hrvatskoj, na zagrebačkom Rebru, zabilježilo više slučajeva legionarke, objavio je detaljne informacije o ovoj bolesti, uz naputke o zaštitinim mjerama za prevenciju i suzbijanje ove potencijalno smrtonosne bolesti. Prošle godine od 65 oboljelih koliko ih je prijavljeno u Hrvatskoj umrlo ih je četvero, a pretprošle je od 48 slučajeva također njih četvero imalo smrtni ishod.
Simptomi i rizične skupine
Legionarska bolest je zapravo rijedak oblik upale pluća, te nema neke posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća. Stoga je nužno provesti posebna laboratorijska ispitivanja. U prosjeku je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma, najčešće pet do šest dana, ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena. Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti. Pušači imaju veći rizik od nepušača.
Izvori zaraze
Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjeno je i kako, odnosno gdje, najčešće dolazi do zaraze.
-Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima – naglašeno je. Dakle, iako je poželjno i potrebno redovno kući čistiti klimu, nema razloga za bridu da bi se doma mogli zaraziti od ove bolesti. Također, vrlo je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi.
-Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella. Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest. Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze – objašnjeno je na stranici Zavoda za javno zdravstvo.
Zaštitne mjere
Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.
Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:
– Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.
– Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.
– Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.
– Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.
– Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.
Prva velika epidemija
Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici, sudionici skupa. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor – stoji na stranicima HZJZ.