AktualnoHrvatska

Hrvatska je prije deset godina ušla u Europsku uniju

Europska unija (Shutterstock Images LLC)

Prije točno deset godina, odnosno od 1. srpnja 2013., Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije i to nakon deset godina pregovaranja, a Europska komisija tada je priopćila da je pristupanje Hrvatske u EU još jedna prekretnica u izgradnji ujedinjene Europe.

Upravo u povodu desete obljetnice ulaska Hrvatske u EU, Državni zavod za statistiku pripremio je pregled statističkih trendova koji su obilježili proteklo desetljeće. S dobrobitima ulaska u EU, kako navode iz DZS-a, dobili smo i nove izazove i odgovornosti, posebice u pogledu praćenja trendova u cilju zadržavanja konkurentnosti na velikom tržištu ljudi, roba i usluga.

Mnogi bi sugrađani deset godina Hrvatske u Europskoj uniji povezali s velikim iseljavanjem. Otvorene granice i slobodno tržište zasigurno su imali utjecaja na povećano kretanje ljudi. No, osim odlaska stanovništva, bilježi se i povećano doseljavanje te je u 2022. po prvi puta u promatranom razdoblju zabilježen pozitivan migracijski saldo, naglašavaju iz DZS-a.

Na tržištu rada pak je zabilježeno da je 2013. broj ukupno zaposlenih iznosio 1,4 milijuna, a da bi se kroz deset godina povećao za nešto više od 250 tisuća, točnije za 18,7 posto. Prosječna isplaćena neto plaća porasla je za 284 eura, ako usporedimo godinu kada je Hrvatska pristupila Europskoj uniji s posljednjim podatkom za 2022.

S druge strane, u 2022. evidentirana je najviša prosječna godišnja stopa inflacije u posljednjih 28 godina.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2013. iznosio je 3 041 eura, a u 2022. bio je na 5 256 eura. Za četveročlano kućanstvo, koje se sastoji od dvije odrasle osobe i dvoje djece, u 2013. bio je na 6 387 eura, a da bi se deset godina kasnije popeo na 11 037 eura.

U trenutku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji industrijska proizvodnja je bila u padu, zatim je nastavila oscilirati, a u 2022. dosegnula je rekordni rast od 11,2 posto, a pad robne razmjene zabilježen je, očekivano, jedino u pandemijskoj 2020.

U usporedbi s 2013. zabilježen je pad korištene poljoprivredne površine s 1,6 milijuna hektara na 1,4 milijuna hektara u 2022. Osim toga, pada i proizvodnja kravljeg mlijeka. Ipak, ovaca je više u 2022. nego u 2013., peradi također, a i proizvodnja kokošjih jaja je u porastu.

Hrvatska je kao članica EU svoju nišu pronašla, piše DZS, u turizmu. Brojke su od 2013. na ovamo itekako pozitivne, uz naravno izuzetak pandemijske 2020.

Poslovnih subjekata je u 2013. bilo 192 523, dok je, prema posljednjim raspoloživim podacima, u 2021. zabilježeno 257 404 aktivnih poslovnih subjekata.

Iz DZS-a zaključuju da su u proteklom desetljeću ostvarena brojna pozitivna kretanja, te da je realna stopa rasta BDP-a svoj vrhunac imala 2021. kada je dosegla 13,1 posto. Konsolidirani dug opće države 2013. iznosio je 80,1 posto BDP-a, a prema posljednjem podatku za 2022. pao je na 68,4 posto BDP-a.

Pročitajte još

[FOTO] ESN DUBROVNIK Strani i lokalni studenti očistili Šulića!

Nora Di Leo

U DUBROVNIKU Pretragom kuće 43-godišnjaka pronađen laboratorij za uzgoj ‘trave’

Dulist

[FOTO] DOBRE VIJESTI Provozali smo se ‘Neboderkom’ s Tatjanom Puljizević!

Nora Di Leo