Veliko istraživanje na društvenim mrežama provela je Promocija plus za RTL, a istražili su kakvo mišljenje Hrvati imaju prema obiteljskim odnosima, osobnom životu i karijeri.
Dalmatinci najmanje zadovoljni životom
Stanje u državi nije bajno i često se govori o nezadovoljstvu Hrvata standardima života, no istraživanje je pokazalo da više od dvije trećine hrvatskih građana osjeća (67,6 posto) zadovoljno ili izrazito zadovoljno svojim osobnim životom, dok je svega 10,4 post njih nezadovoljno uz dvadesetak posto koji nit’ je zadovoljno niti nezadovoljno. Drugačije gledano, oko jedne trećine hrvatskih građane nije zadovoljno svojim životom.
U zadovoljstvu životom ulogu ima i dob stanovništva. Što su ljudi stariji, to su manje zadovoljni životom (najčešće zadovoljni oni iz dobne skupine od 30 do 39 godina, njih 76,6 posto, a najrjeđe su zadovoljni oni stariji od 60 godina ili njih samo 59,6 posto). Najzadovoljniji svojim životom su stanovnici Sjevernojadranske regije (77,6 posto), dok su najmanje zadovoljni stanovnici Dalmacije (58,9 posto).
Prije svega – obitelj
Nije neobično da je Hrvatima na prvom mjestu po važnosti u životu upravo obitelj (za 75,2 posto upravo je obitelj najvažniji čimbenik u njihovim životima), daleko ispred religije na drugom mjestu (koja je prvi izbor u 5 posto slučajeva), posla (4,9 posto), slobodnog vremena i prijatelja (po 4 posto), dok je politika na začelju prema važnosti za osobni život (s izborom od 2,1 posto).
Prema tome ne čudi ni da za 65,1 posto hrvatskih građana djeca daju smisao životu (s nešto većim udjelom kod žena nego kod muškaraca, znatno češće kod starijih nego kod mlađih, kao i kod manje obrazovanih u odnosu na one s najvišim obrazovanjem, dok su građani sa sjevera Hrvatske najprivrženiji stavu o smislu života uz djecu). Vjernici (svih religija) su znatno češće zagovornici stajališta o djeci u odnosu na ateiste i agnostike.
Može se biti sretan i bez braka? Ili ne?
Iako su najstrojeni za obitelj i djecu, podijeljeni su oko braka i toga je li nužan za sretan život.Skoro jednak udio građana oko gledanja na brak i njegovu ulogu u sretnom životu. Tako 39,2 posto ih misli da jest, dok njih 37,4 posto misli da nije, uz dvadesetak posto koji se ne može odlučiti.
Što se tiče razlike između spolova, nije uočena bitnija razlika u odnosu prema nužnosti braka za sretan život, ali je zato vidljiv utjecaj dobi na ovakav stav jer se s protekom godina znatno povećava udio onih koji smatraju da je brak nužan za sretan život.
Učestalija je koncentracija ispitanika s manjim obrazovanjem, ali i iz manjih mjesta kojima je brak bitan za osobnu sreću, a najčešće u Dalmaciji i Zagrebačkoj regiji. I u odnosu na brak se uočava razlika između vjernika (svih religija) i ateista/agnostika.
Nema razlike između bračne i izvanbračne zajednice?
Više od polovice hrvatskih građana smatra da su bračna i izvanbračna zajednica jednakovrijedne (odnosno 62,4 posto prema 55,4 posto ispitanika u istraživanju iz 2022. godine). Žene su malo naklonjenije stajalištu koje izjednačava izvanbračnu zajednicu s brakom, a posebno je zastupljeno stajalište u dobnim skupinama do 40 godina (za skoro 70 posto građana nema razlike između bračne i izvanbračne zajednice). Obrazovaniji znatno češće izjednačavaju ova dva oblika zajednice, posebice u najvećim naseljima. I u ovoj se temi razlikuju vjernici i oni koji to nisu, uz znatno češće podržavatelje među ateistima/agnosticima.
Zanimljiv je i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak ali da odgajaju djecu kao samohrane majke (69,6 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište u odnosu na 61,7 posto iz 2022.).
Muška karijera nije važnija
Kad je u pitanju karijera, često se povlači pitanje, čija je važnija? Prije je karijera žena padala u drugi plan, a danas su na tom području muškarci i žene potpuno izjednačeni.
Naravno, muškarcima je češće nego ženama prihvatljivo stajalište prema kojemu je karijera muškarca važnija od karijere žene (svakom četvrtom muškarcu i svakoj devetoj ženi). Ponovo se uočava ogromna generacijska razlika u odnosu na ovu temu, gdje stariji od 60 godina značajno češće podržavaju ovakvo stajalište o prednosti muške karijere. Regionalno uvjerljivo najčešće ovo stajalište ima poklonike u Dalmaciji.
Ovo tradicionalno stajalište o “prirodnoj podjeli” uloga u obitelji pronalazi svoju potvrdu u još jednom pokazatelju: skoro svaki treći hrvatski punoljetni građanin smatra da žena u obitelji treba pružiti toplinu i emocije a muškarac sigurnost i financije (31,8 posto podržavatelja u odnosu na 40,6 posto koji se ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). I u ovom se slučaju ponavljaju iste polarizacijske crte (mladi-stariji; manje obrazovani – najviše obrazovani; manja mjesta – veliki gradovi; vjernici – ateisti/agnostici).
Djeca nakon rastave trebaju biti s…
Podijeljeno je mišljenje i oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom misli 40,2 posto ispitanika, dok ih se 33,1 posto se ne slaže s time, a njih 22,1 posto se niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom. Zabilježena je slična podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka, pri čemu se 44,4 posto građana ne slaže sa stajalištem da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, dok njih 28,6 posto ima takvo mišljenje uz 30,1 posto “suzdržanih” ili koji ne znaju.
Gotovo dvije trećine građana (62,3 posto) se slaže kako ne postoje muški i ženski poslovi već zajednički poslovi u kući koje treba obaviti (nešto manje od 67,5 posto izmjerenih prije 3 godine). Pri tom je uočljiva velika razlika između stajališta muškaraca i žena (svega 53,6 posto muškaraca i 70,3 posto žena).
Kontroverzna tema – pobačaj
Ne postoji slučaj u kojem bi pobačaj bio opravdan, stajalište koje je posljednjih godina aktualno kako kod nas tako i u mnogim drugim zemljama zapadne civilizacije. S takvim se stajalištem ne slaže 58,8 posto hrvatskih građana (prema 62,6 posto iz 2022. godine), dok svega 19,3 posto građana zastupa takvo stajalište (uz 16,1 posto “neopredijeljenih”).
Da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene smatra trećina hrvatskih građana, dok se tom stajalištu protivi njih 39,3 posto (prema 41,7 posto iz 2022.), uz svakog četvrtog koji nema stajalište o tome ili je na pola puta između ova dva suprotstavljena stajališta. Žene su češće zagovornice tog prava žena na samostalno odlučivanje (skoro 50 posto).
Istospolni brakovi imaju sve veću podršku
Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu smatra 37,4 posto ispitanika (prema 41,9 posto iz 2022.), dok njih 46,6 posto ne smatra (uz 16 posto “suzdržanih” ili neizjašnjenih). Velika je podijeljenost zabilježena i kod odnosa prema pravu istospolnih parova na posvajanje djece. Svaki drugi ispitanik se protivi tom pravu (sada 52,4 posto prema 47,6 posto prije tri godine), dok se 28,2 posto slaže (prije tri godine 32,8 posto), uz 19,4 posto onih koji se niti slažu niti ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome.