U Hrvatsku se u posljednje tri godine vratilo oko 30 tisuća Hrvata koji su do tada živjeli i radili u inozemstvu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Nakon povratka najčešće otvaraju obrte ili tvrtke u građevini, uslužnim i tehničkim djelatnostima, koristeći različite mjere i programe za povratnike.
Raste broj zaposlenih i povratnika
– Pričali smo kako smo htjeli otvoriti neki naš ‘kafe’, ajmo reći restoran. To nas je potaknulo, a supruga je htjela čak doći godinu dana prije jer nikad nije živjela izvan Irske. Htjela je upoznati novu kulturu i način života – rekao je Matej Vrdoljak, koji je posljednjih 12 godina živio u inozemstvu, godinu dana u Kanadi, a od 2014. u Irskoj, gdje je upoznao suprugu Kate. Prije godinu i pol Dublin su zamijenili Osijekom. Radio je godinama u ugostiteljstvu, a nakon povratka sa suprugom je otvorio objekt zdrave prehrane.
– Nismo mogli vjerovati, bili smo presretni jer ipak je on dugo razdoblje života proveo izvan kuće. Jedanaest godina nije živio s nama, tako da mislim da nema veće sreće kod roditelja – kazala je Matejeva majka Marijana Vrdoljak, prenosi HRT.
Troškovi života motiviraju povratak
Iz Njemačke se prije godinu dana vratila i Dragica Kolarević. Ondje je živjela dvije godine, radeći administrativne poslove.
– Nedostajala mi je obitelj, a i troškovi života bili su sve veći – rekla je Kolarević.
– Stanovi su skupi, usluge su skupe i kad sam sve to izračunala, vidjela sam da nije to neka bitna razlika da bih ostavila sve ovo – Kolarević je, poput Mateja, po povratku otvorila obrt.
Mjere za povratnike
U tome im je pomogla mjera samozapošljavanja “Biram Hrvatsku” koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dosad ju je iskoristilo više od 1100 povratnika.
– Što se tiče korisnika povratnika iz inozemstva, maksimalni iznos ove godine koji im je na raspolaganju je 27 tisuća eura. Govorimo li o našim korisnicima interne mobilnosti, njima je na raspolaganju 23 tisuće eura – objasnila je Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a. U Ministarstvu demografije ističu da su povratnicima dostupne i druge mjere: oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina te mjere za stambeno zbrinjavanje.
– Ovim nacrtom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima omogućava se pristup stambenom fondu i hrvatskim povratnicima, što je zaista značajan iskorak – naglasila je Ivana Perkušić, voditeljica Uprave za useljeništvo u Ministarstvu. Prema podacima, u Hrvatsku se godišnje vrati oko 10 tisuća povratnika.