Podaci iz najnovijeg Eurobarometra, istraživanja javnog mnijenja Europske komisije provedenog prošli mjesec, hrvatske ispitanike smješta među najveće pesimiste – najviše se boje viših cijena, inflacije, ali i nezaposlenosti.
A više od polovine ispitanika misli da će biti i gore, donosi Večernji list. Posla nema, kazalo je 98 posto ispitanika u Hrvatskoj na pitanje kako ocjenjuje situaciju na tržištu rada. Gotovo isto kao i u bankrotiranoj Grčkoj i Španjolskoj, iako realne brojke daju drukčiju sliku. Percepcija Hrvata o gospodarskoj situaciji u zemlji je zabrinjavajuće loša, samo nekoliko postotaka bolja od negativnih rekordera, Grka.
– Kriza predugo traje, godinama se ništa ne promiče, a u ekonomiji je 50 posto psihologije, 50 posto realnih aspekata: novac, nezaposlenost… Većina građana, zbog dugotrajne depresije, ne može ni vidjeti pomake, a ni Vlada se ne trudi previše da pošalje znakove koje bi građani mogli protumačiti optimizmom. Psihologija krize je zahvatila građane – rekao je za Večernji list ekonomski analitičar Damir Novotny.
Pad povjerenja u Vladu logičan je, dodaje jer se Vlada nije držala prijedloga ili smjerova koje je zavrtala na početku mandata.
–Pa ne možete dva, tri puta odgađati početak tih investicija, reći mi smo pogriješili i mijenjamo smjer. Ili odustanite ili ostvarite – ističe.
Razočaranje je to veće, napominje analitičar Žarko Puhovski, jer su lani, za izbora, porasle nade građanima.
– Vlada živi u privilegiranim uvjetima. Za njih je sve to vrsta seminarskog rada, bave se teorijama o tome što bi se i kako moglo. Ponašaju se kao da je činjenica da su došli na vlast sama po sebi rješenje – dodaje Puhovski.
Modernizacijski projekti, smatra Damir Novotny, nužni su u Hrvatskoj.
– U posljednjih nekoliko godina neke skupine društva pokušavaju pokrenuti retrogradne procese bez obzira na to što je vlada premijera Zorana Milanovića pokrenula neke parcijalne reforme. Modernizacija znači i privatizacija u zdravstvu, školstvu. Takva je struktura u EU, a modernizacijski projekti imaju učinke na stanje duha – kaže te objašnjava kako u državnom zdravstvu postoje dugovi, ne plaćaju se računi, čega u privatnom zdravstvu nema.
– Njemačka sad kreće u privatizaciju velikih društvenih poduzeća, poput telekoma i željeznica. Kod nas u željeznicama vlada pesimizam i skepsa jer ljudi ne vide perspektivu. HŽ bi kroz privatizacijski proces, ma koliko on bio težak za većinu, postigao cilj da se situacija dugoročno riješi te da se konačno otvori perspektiva – smatra Novotny.
Foto: www.shutterstock.com