U Hrvatskoj se provodi neobavezno i besplatno cijepljenje srednjoškolaca na humani papiloma virus, koji uzrokuje cijeli niz malignih oboljenja – no, odaziv na ovu vrijednu akciju je iznimno nizak!
Priznati hrvatski ginekolog, dr. Dubravko Lepušić, već godinama po školama educira adolescente o spolno prenosivim bolestima. On ističe kako cijepljenje protiv HPV-a nema nikakvih nuspojava, a štiti adolescente od kontakta s HPV-om koji je povezan s cijelim nizom malignih oboljenja. Međutim, i dalje postoji otpor prema cijepljenju.
Roditelji su skeptični i odbijaju dati ‘zeleno svjetlo’ cijepljenju svojih petnaestogodišnjih kćeri i sinova, dijelom iz svjetonazorskih razloga zbog spolnog prijenosa infekcije, a dijelom zbog “pokreta otpora prema svim vrstama cijepljenja” koji zagovaraju i neki liječnici, ističe Lepušić, koji je pozvao i na provjeru netočnih informacija o cijepljenju uopće.
Cijepljenje protiv HPV-a u Nacionalni program cijepljenja uvrstio je prije godinu dana bivši ministar zdravlja Siniša Varga (SDP), a Lepušić smatra da je katastrofalno loš odaziv dijelom posljedica dolaska desničara i konzervativaca na vlast, koji dovode u sumnju masu stvari koje je propisala prošla vlast. Odaziv je cijepljenju u Zagrebu pao sa ionako malih 16 posto na svega devet posto!
S obzirom da su ciljna populacija mlađi adolescenti, kaže Lepušić, za otpor roditelja možda je kriva i pogrešna prezentacija dobrobiti cijepljenja među roditeljima, a više od 90 posto njih sada ističe kako ne želi cjepivo, kaže Lepušić, inače jedan od autora spornog četvrtog modula zdravstvenog odgoja, čiji je kurikulum donijela bivša vlast Kukuriku koalicije.
Cijepljenje protiv HPV-a provodi se u 59 zemalja svijeta, među kojima su i one visokorazvijene zemlje, poput SAD-a, Kanade, Australije, Njemačke, Španjolske, cijele Skandinavije i Velike Britanije.
– Znači li to da sve te zemlje cjepivom truju svoju djecu, ili su zaključile da je puno jeftinije uložiti novac u cjepivo, nego liječiti zloćudnu bolesti zračenjem, operacijom i kemoterapijom da se i ne govori o nesreći i stresu za oboljelog i cijelu njegovu obitelj? – pita se Lepušić, koji je nekoliko riječi podijelio i o sudbini zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama, čiji je četvrti modul ‘Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje’ svojevremeno izazvao velike kontroverze u hrvatskom društvu.
– Kod nas su se vodile silne rasprave, treba li to nama ili ne treba, iako imamo primjer Finske s jednim od najboljih školskih sustava u Europi i 45-godišnjom tradicijom zdravstvenog odgoja. Mlade Finkinje najranije u Europi stupaju u spolni odnos, u prosjeku s 15 godina. Unatoč tome, Finska ima najmanju učestalost spolnih bolesti i neželjene trudnoće među adolescentima, jer mladi itekako dobro znaju kako se zaštititi i od spolnih bolesti i od neželjene trudnoće. To nam samo govori koliko je važan zdravstveni odgoj među mladima – kaže Lepušić.
Na kraju se, kaže, u hrvatske osnovne i srednje škole uvelo samo četiri školska sata godišnje, a na njima je predviđeno da se mlade educira i o važnosti zaštite od HPV-a – cijepljenjem, redovitim ginekološkim pregledima i odgovornim spolnim ponašanjem.