Hoće li Franković zaustaviti otvaranje novih apartmana u povijesnoj jezgri?

Nakon decentralizacije turi­stičkih pristojbi i uvođenja dodatne pristojbe za cruiser o čijoj visini odlučuju same lokalne samou­prave, ministar turizma Gari Capelli u Dubrovniku je prvi put u javnost iznio prijedlog kojim bi po istom modelu bilo moguće rješaviti problematiku privatnog smještaja.
— Jedinice lokalne samouprave naj­bolje znaju stanje na terenu, a praće­njem sustava eVisitor imaju aposlutno
precizne podatke o broju gostiju i noćenja. Decentralizacijom, odnosno prepuštanjem odluke o broju ležajeva u privatnom smještaju općinama i gradovima stvorili bismo preduvjet za daljnji poticaj gospodarstva i ravno­mjerno turističko napredovanje cijele Hrvatske – pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić koji je također sudjelovao na sastanku u pondjeljak s ministrom Cappelli­jem i dubrovačkim gradonačelni­kom Matom Frankovićem. Cappelli je nakon sastanka rekao kako je ‘privatni smještaj itekako poželjan, ali potrebno je njegovo kvalitetnije rješavanje’.

Opterećenost apartmanima
Naime, jedinice lokalne samouprave, istaknuo je Matušić, najbolje znaju u kojem se smjeru trebaju razvijati te nema potrebe da o tome odluka više dolazi s državne razine.
— Na primjeru Dubrovnika, Gradsko vijeće bi na prijedlog gradonačelnika ubuduće odlučivalo koji dio grada je opterećen apartmanima, a također i gdje ima prostora za unaprijediti i uvesti veći broj ležajeva u privatnom smještaju. Naravno, dosta toga je već definirano u urbanističkim planovima – pojašnjava Frano Matušić. Međutim, ‘ovakav model bi bio korektiv, ali i dalj­nji poticaj privatnog smještaja’, kaže. Na pitanje, znači li to da bi gradona­čelnik mogao zaustaviti ili barem pri­vremeno zaustaviti otvaranje novih apartmana u povijesnoj jezgri, Matu­šić odgovara:
— Hipotetski govoreći da. Postavila bi se pravila, ne bi se apartmani više otvarali u garažama, što je dosad bio slučaj, a zbog čega smo dobili veliki broj automobila na prometnicama. Ovim modelom bi se točno moglo utvrditi koja područja nisu zagušena privatnim smještajem, a u koja bismo dalje mogli ulagati. Primjerice, Grad se širi na Osojnik i Pobrežje i to su prostori koji će se dalje planski moći razvijati i po pitanju broja smještajnih jedinica u apartmanima. Konkretno, privatni smještaj je napravio izvr­snu korist na području Konavala, ali i drugdje u Hrvatskoj. Stoga će primje­rice oni u Lici sami moći odlučivati do koje mjere žele unaprijediti i do kojeg broja dovesti kapacitete u privatnom smještaju – ističe Matušić. Može li se očekivati da taj model zaživi već počet­kom sljedeće turističke sezone, bilo je naše iduće pitanje, a državni tajnik je rekao da je to preuranjeno očekivati, ali da će ovaj model sigurno zaživjeti tijekom sljedeće godine. Osvrnuo se i na pozitivne efekte promjene Zakona o turističkim zajednicama i promica­nju hrvatskog turizma kojim će doći do spajanja turističkih zajednica u manjim općinama i mjestima.

Baština glavni resurs
— Potiče se sporazumno udruživanje s ciljem zajedničkog razvoja turistič­kog proizvoda i promocije destinacije. Tako, recimo, možemo Gorski kotar promatrati kao jedinstvenu destina­ciju. Decentralizacijom se podupire da se pojedina područja ozbiljnije bave turizmom, ali i da se prošire i dalje primjenjuju primjeri dobre prakse – istaknuo je, dalje dodajući kako se isti model može primijeniti i na Pelješac, otok Korčulu, ili Imot­ski gdje turizam postaje ozbilj­nija gospodarska djelatnost. Inače, Matušić je najavio kako ovog tjedna putuje u Japan gdje će sudjelovati na kon­gresu o kulturnom turizmu i UNESCO-u. Rekao je kako je Dubrovnik najbolji primjer gdje je kulturna baština naš glavni resurs, a turizam primarna gos­podarska grana. Zahvaljujući nastoja­njima obnove i zaštite kulturnih spo­menika, Dubrovnik je uspio uskladiti održivost i zaradu. Njegov je stav da se još dodatni napori moraju uložiti u obnovu i revitalizaciju ladanjske arhitekture.
— Ljetnikovci su ogroman dubro­vački resurs i njih što više treba staviti u funkciju. Time bismo sačuvali kulturno-povijesno naslijeđe, a stavljanjem ljetniko­vaca u turističku svrhu, dopri­nijeli bismo njihovoj održivosti i očuvanju. Najbolji primjer su gradske zidine od kojih se novac reinvestira u kulturnu baštinu, ali i dio za unaprijeđenje života u gradu – zaključuje Matušić.

PODACI TURISTIČKE ZAJEDNICE
Skoro 17 tisuća kreveta u Dubrovniku
Prema posljednjim informacijama, u Dubrovniku je regi­strirano 3.372 objekta (3.279 obveznika) s 4.934 smještajne jedinice, 12.611 redovnih i 4.269 pomoćnih kreveta (uku­pno 16.880 kreveta) do zaključenja broja.
— Prema našoj evidenciji (to se ne može pratiti u eVisi­toru) najveći broj objekata je na području Lapada s oko 740 objekata u 1.214 smještajne jedinice s 3.097 redov­nih i 1.095 pomoćnih kreveta (ukupno 4.192 kreveta) – istaknuli su iz TZ Dubrovnik. Dostavili su nam i izvje­šće o trenutnim kapacitetima objekata u domaćinstvu po naseljima za područje Turističke zajednice grada Dubrovnika. Izdvojit ćemo kako u Zatonu postoji 447 smještajnih jedinica (176 obveznik), s 1206 kreveta i 185 objekata. Na Lopudu postoji 155 smještajnih jedinica (51 obveznik), s 367 kreveta i 29 objekata.

M. P./B. Đ.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 11. prosinca 2019.