Prvi let helikopterom hitne medicinske službe zasigurno svaki od kolega jako dobro pamti, to iščekivanje kada će zazvoniti telefon da nekome možete pružiti pomoć i na suvremen i brz način ga prevesti do bolničke zdravstvene ustanove, uzbuđenje od ulaska u helikopter pa do dolaska do pacijenta, njegova praćenja tijekom leta, sve do predaje bolesnika u bolnicu. Sve to jako dobro pamtim – ističe za DuList Damir Važanić, medicinski tehničar, član posade Hitne helikopterske medicinske službe, ujedno i pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo pri Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu koji je za DuList podijelio svoja iskustva o radu u službi koja svakodnevno spašava živote.
Zbog čega ste se odlučili biti dio Hitne helikopterske medicinske službe i koliko već u njoj radite?
Hitna helikopterska služba pruža oboljelim i/ili ozlijeđenim osobama hitno zbrinjavanje i brzi prijevoz do bolničke zdravstvene ustanove. Zadaća medicinskog tehničara u ovoj službi je velika i posebna. Osim poslova medicinskog tehničara u zbrinjavanju i praćenju stanja bolesnika, potrebna su specifična znanja i vještine u asistenciji pilotu prilikom polijetanja i slijetanja helikoptera te velika odgovornost za sigurnost helikopterskog tima, ali i svih prisutnih na mjestu slijetanja. Hitna medicina je sama po sebi ‘puna adrenalina’, a rad u hitnoj helikopterskoj službi još ga dodatno podiže. Još 2015. kada se provodio pilot projekt hitne helikopterske službe, završio sam edukaciju za medicinskog tehničara – člana posade helikoptera i od tada svake godine tijekom ljetne sezone sudjelujem u radu hitne helikopterske medicinske službe i na taj način dodatno oplemenjujem svoj posao.
Kako je protekao Vaš prvi let helikopterom Hitne službe?
Pacijent je imao akutno koronarno zbivanje i kada ste svjesni da svaka minuta za takvog bolesnika može biti presudna, a vi ste bolesnika sigurno, brzo i kvalitetno prevezli do bolnice, sreći nema kraja, jer ste mu uštedili ne minute, već možda i sate ukoliko bi išao morskim i zemaljskim putem s nekog udaljenog otoka.
Koliko se rad u Hitnoj helikopterskoj službi razlikuje od onog u vozilima Hitne pomoći?
Rad u hitnoj helikopterskoj službi specifičan je zbog dvojake uloge medicinskog tehničara, uloge u kojoj niste ‘samo’ medicinski tehničar, već i član posade te uz pilota brinete o sigurnosti cjelokupnog tima i svih prisutnih u zbrinjavanja bolesnika. Osim toga, rad se razlikuje od onog u vozilu jer je manje prostora za kretanje oko bolesnika i što na let utječu različite vremenske neprilike. Također, vozilo HMS se može zaustaviti u bilo kojem trenutku, a helikopteru u takvoj situaciji ipak treba malo vremena da sleti. Ono što jest najvažnije, prijevoz helikopterom je najbrži prijevoz bolesnika do bolničke zdravstvene ustanove.
S kojim ste se intervencijama najčešće susretali?
Teško je opisati koje su to najčešće intervencije, jer one doista budu vrlo različite, od teško bolesnih i životno ugroženih osoba s bolestima srca, dišnog sustava, moždanog udara, pa do ozlijeđenih osoba usred raznih aktivnosti, poput prometne nesreće ili pada.
Kako izgleda jedan ‘tipičan’ dan medicinskog tehničara Hitne helikopterske službe?
Svaki dan smjena počinje u 8 sati ujutro, kada je posada zajedno s medicinskim timom spremna za prvi let. Do tada je već napravljena provjera helikoptera, medicinske opreme i uređaja, telekomunikacijskih kanala i sve je spremno za prvi poziv. Nakon toga nijedan dan nije ‘tipičan’, svaki ima svoje specifičnosti, ovisno o težini bolesti, broju intervencija, lokaciji polijetanja, slijetanja i brojnim drugim čimbenicima koji utječu na svakodnevni posao u helikopterskoj medicinskoj službi.
Kako protječe ‘klasična’ intervencija Hitne helikopterske medicinske službe?
Svaka intervencija započinje prednajavom, a to znači da medicinski dispečer obavještava helikopterski tim o mogućoj intervenciji. Helikopterski tim dobije informaciju od pilota o meteorološkim uvjetima, te ukoliko su oni povoljni, medicinski dispečer zna da može ‘računati’ na helikopterski tim u slučaju potrebe. Po zaprimanju intervencije, posada helikoptera koju čine pilot, medicinski tehničar i liječnik, kreću prema helikopteru te polijeću prema mjestu intervencije. Helikopter obično poleti u roku od tri do pet minuta. Za vrijeme trajanja leta do odredišta, zemaljski tim hitne medicinske službe zbrinjava pacijenta i priprema ga za prijevoz helikopterom. Dolaskom tima hitne helikopterske službe do pacijenta, preuzimamo pacijenta, provjeravamo njegovo stanje, odradimo maksimalnu stabilizaciju njegova stanja i smještamo ga u helikopter. Tijekom leta kontinuirano se prati stanje bolesnika, sve do slijetanja i odlaska pacijenta u bolničku zdravstvenu ustanovu. Tako izgleda sekundarna intervencija. Za razliku od sekundarne intervencije, primarni let je onaj gdje nema zemaljskog tima koji zbrinjava pacijenta, već helikopterski tim, primjerice, slijeće na prometnicu, zbrine stradalog u prometnoj nesreći i preveze ga u bolnicu. Po završetku intervencije, vraćamo se u bazu – Zračnu luku Dubrovnik i čekamo slijedeću intervenciju. Ponekad se tim ne uspije vratiti do baze, već po predaji bolesnika, odmah kreće na novu intervenciju.
Koliko je helikopterskih baza hitne službe u Hrvatskoj te kako je ustrojena ona u Dubrovniku? Koliko timova broji Hitna helikopterska služba koja djeluje na području županije i tko je sve u njoj?
U Hrvatskoj imamo tri helikopterske baze, na Krku, u Divuljama – Split i u Dubrovniku. Tako je pokrivena cijela obala s otocima. U bazama na Krku i Divuljama nalazi se helikopter Ministarstva obrane RH, a u Dubrovniku helikopter Ministarstva unutarnjih poslova. U Dubrovniku se baza nalazi u Zračnoj luci u kojoj vrijedno rade piloti i zrakoplovni tehničari MUP-a, kao i doktori medicine te medicinski tehničari iz brojnih zdravstvenih ustanova iz različitih dijelova Hrvatske. Svi oni ovdje borave po tjedan dana i svakodnevno rade od 8 do 20 sati. Ovogodišnji radnici koji sudjeluju u radu su liječnici: Adis Keranović, Sandra Jadranić, Andrija Babić, Jadranka Drnasin Buklijaš, Marija Pleše, Jelena Aranza, Sead Žiga, Silvestra Španjol Kurilić, Ivan Brdar, Ivana Buklijaš, Nika Lovrić i medicinski tehničari Andreja Maček, Matija Stipan, Perica Vucelić, Joško Bilić, Leo Lelas, Stjepan Galić, Darko Stošić, Goran Karna, Matija Radobuljac, Mario Popovački, Goran Franić i Danko Premužić.
Čime je sve opremljen helikopter hitne helikopterske službe, koliko članova posade u njemu bude tijekom intervencije?
Helikopter je opremljen medicinskim uređajima i opremom kao i vozilo hitne medicinske službe. To znači da se u helikopteru nalaze defibrilator, aspirator, transportni mehanički ventilator, kisik, oprema za reanimaciju, imobilizaciju i sve što je potrebno za zbrinjavanje hitnog bolesnika. Na intervenciju odlaze tri člana posade koji čine pilot, liječnik i medicinski tehničar.
Kamo najčešće prevozite pacijente iz Dubrovnika?
Ovisno o stanju bolesnika kao i o potrebi daljnjeg zbrinjavanja, liječnik odlučuje u koju zdravstvenu ustanovu će prevoziti bolesnika pa se tako pacijenti prevoze u Opću bolnicu Dubrovnik i Klinički bolnički centar Split.
Od kolikog je značaja ova služba upravo za Dubrovačko-neretvansku županiju čije je prometna (ne) povezanost specifična?
Helikopterska hitna medicinska služba ima ogroman značaj za područje Dubrovačko – neretvanske županije, s obzirom da se radi o velikim udaljenostima do bolnica, velikom broju otoka kao i značajnom broju turista koji gravitiraju ovom području tijekom ljetne turističke sezone. Svaka sekunda može biti od presudne važnosti u zbrinjavanju hitnog bolesnika, a helikopterskim prijevozom osigurava se puno brži prijem bolesnika u bolnicu i njegovo daljnje zbrinjavanje te se na taj način može govoriti o zlatnom satu, koji je zemaljskim putem jako teško ostvariti.
Koja Vam je intervencija koju ste odradili do sada najteže ‘pala’?
Svaka intervencija ima neku svoju specifičnost, a kada radite u hitnoj medicini, bez obzira na situaciju jako je važno ostati ‘hladne glave’ kako biste racionalno mogli sagledati bolesnika i pružiti sve ono što je bolesniku potrebno. Osobno mi je emocionalno uvijek teže kada se radi o djeci koja mogu biti teško bolesna ili ozlijeđena, ali kada na kraju sve dobro završi, tu sreću i zadovoljstvo je teško opisati, to baš morate doživjeti i osjetiti.
Iako je riječ o vrlo ozbiljnim intervencijama, zacijelo se ponekad susrećete i s obiteljima koje Vam izražavaju zahvalnost jer ste prevezli i spasili život njihovom bližnjemu. Možete li nam ispričati jednu takvu situaciju?
Kada govorimo o radu u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi, zapravo se tim vrlo rijetko susreće s obitelji, jer u helikopter ulazi samo bolesnik, a obitelji se daje informacija gdje će se bolesnika prevesti i gdje ga mogu doći posjetiti. Ukoliko se radi o djetetu, tada jedan od roditelja ili skrbnika može s djetetom ići u pratnju tijekom prijevoza helikopterom. Tada medicinski tehničar ima jednog dodatnog putnika u helikopteru kojem moram objasniti ulazak u helikopter, sigurnosne procedure, vezanje pojasa, ponašanje tijekom leta i slično. Roditelji uglavnom budu vrlo zahvalni što mogu zajedno sa svojim djetetom brzo stići do bolnice.
Iz tiskanog izdanja od 10. srpnja 2019.