Povodom Europskoga dana zaštite osobnih podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je konferenciju Digitalna transformacija i zaštita osobnih podataka u doba globalne pandemije. U fokusu su bili mikro, mali i srednji poduzetnici koji su tijekom koronakrize postali najugroženiji dio gospodarskoga sustava u Hrvatskoj i cijeloj EU.
Savjetnik predsjednika HGK i voditelj Odjela za informacijsku sigurnost i obrazovanje HGK, Petar Mišević, istaknuo je da je Komora u suradnji s Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) od početka studenog 2020. do danas, u sklopu projekta ARC (Awareness Raising Campaing For SMEs), održala 13 radionica o usklađivanju poslovanja s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) za malo i srednje poduzetništvo na kojima je sudjelovalo 1100 polaznika.
– Kroz ovaj projekt želimo ojačati kapacitete hrvatskoga gospodarstva i njegovu otpornost na računalni kriminalitet osvješćivanjem važnosti zaštite osobnih podataka – poručio je Mišević, dodavši kako će se radionice HGK i AZOP-a nastaviti sve do lipnja ove godine.
Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) poručio je da su naši osobni podaci naša imovina i imamo pravo znati tko i kako njima raspolaže. Zaštita privatnosti spada u temeljna ljudska prava, stoga je važno da se ona provodi po zakonu. Za pojedince, ali i tvrtke je važno da znaju kome se njihovi podaci dijele i kako se obrađuju. Ključ razvoja digitalne ekonomije je povjerenje, a u regulaciji upravljanja osobnim podacima glavnu ulogu ima GDPR. Njegovo kvalitetno provođenje donosi i određene troškove, što malim i srednjim poduzetnicima otežava poslovanja, no ulaganja u sigurnost su investicije koje se višestruko isplate. Stoga AZOP u suradnji s HGK malim i srednjim poduzetnicima pruža potporu u sklopu projekta ARC, kazao je Vukić.
Državni tajnik Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Bernard Gršić, apostrofirao je važnost odgovornoga ponašanja građana.
– Zbog pandemije imamo puno više korisnika sustava e-građani i svih drugih digitalnih usluga, što traži veći oprez u zaštiti osobnih podataka. Trenutno imamo 85 aktivnih usluga i preko 1,2 milijuna korisnika, a te brojke konstantno rastu – rekao je Gršić.
Europski nadzornik za zaštitu podataka Wojciech Wiewiórowski osvrnuo se na promjene koje je 2020. donijela na područje zaštite podataka, a iznio je i svoju viziju budućnosti po tom pitanju.
– Mi ne nadziremo direktno ni tržište ni tvrtke, ali imamo dvije važne uloge u harmonizaciji pristupu podacima. Prvi je da smo glavno savjetodavno tijelo u svim legislativnim procesima Unije, a drugi je da nadziremo korištenje osobnih podataka u administrativnim procesima EU-a. Pandemija je privatnost dovela u centar pozornosti, što je dobra stvar jer je to problematika o kojoj uvelike ovisi budućnost Unije. Pokazala nam je da moramo doći do kvalitetnih paneuropskih rješenja koji će olakšati poslovanje tvrtkama na jedinstvenom tržištu, ali i svakodnevni život našim građanima. Izazovi koji su pred nama su regulacija big tech kompanija koja mora biti stroža i donošenje akata poput Digital market acta, koji će regulirati zaštitu privatnosti. Poanta svega je da štitimo ljude, a ne samo podatke, stoga regulativa mora omogućavati razmjenu podataka na jednom civiliziranom nivou koji, uz privatnost, poštuje kreativnost i inovativnost – izjavio je Wiewiórowski.
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, naglasila je kako je koronakriza promijenila živote svih nas, a neki su je iskoristili za širenje straha i lažnih informacija.
– EK taj problem uzima vrlo ozbiljno i posebno se fokusira na pametnu digitalizaciju poduzeća. Kako bismo podigli otpornost gospodarstva, bitno je da što više MSP-ova krene u digitalizaciju, a to zahtijeva stabilan sustav kibernetičke sigurnosti. Vidjeli smo kako su se tvrtke brzo prilagodile novim uvjetima, a takva adaptacija će biti potrebna i ubuduće kako bi se korisnicima ponudile nove, nišne usluge. To će biti i prilika da hrvatsko gospodarstvo napreduje velikim koracima – smatra Šuica.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, naglasio je da su naši podaci izloženi velikim rizicima.
– Tehnološki napredak je drastično izmijenio njihovo prikupljanje i obradu pa su oni postali pokretač globalnoga gospodarstva. Pandemija nas je preselila online, a tu su se digitalne javne usluge pokazale kao ključne. Mi smo svjesni važnosti digitalizacije, konstantno radimo na unapređenju naših alata i usluga za građane i razvijanju novih – rekao je Malenica, uz napomenu da se smanjivanjem administrativnih barijera snižavaju troškove poslovanja usporedno s jačanjem povjerenja građana u tijela javne vlasti.
Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, kazao je da mu je drago što je fokus konferencije na MSP-ovima jer su oni u pandemiji najviše pogođeni.
– Kroz proteklu godinu dana smo puno uložili da im olakšamo da prebrode ovu krizu. Donijeli smo financijske instrumente kroz koje smo nekoliko milijardi kuna dali za njihov oporavak. S početkom ove godine krenula je i nova financijska perspektiva EU u kojoj imamo na raspolaganju ogromna sredstva za osnaživanje ekonomije. Važno je da znatni dio tih sredstava usmjerimo prema MSP-ovima i osiguramo što više kvalitetnih projekata digitalne transformacije – istaknuo je Žunac.
U sklopu konferencije održan je i panel Nakon Covida-19: trenutno stanje i budući razvoj, na kojem su raspravljali vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci s područja zaštite osobnih podataka i informacijske sigurnosti.