Predstavnici HEP-a danas su održali konferenciju za medije na kojoj su još jednom predstavili tehničke, sigurnosne, okolišne i ekonomske aspekte projekta Hidroelektrane Ombla.
Član Uprave HEP-a Rodoljub Lalić, voditelj tima za dovršetak pripreme i izgradnju HE Ombla Tomislav Paviša i voditelj poslova ocjene utjecaja HE Ombla na okoliš i prirodu Dražen Lovrić iznijeli su podatke iz studije Procjene analize utjecaja izgradnje HE Ombla na području ekološke mreže s Planom upravljanja bioraznolikošću područja Omble.
Vrijednost izgradnje HE Ombla koja bi se trebala izgraditi u roku od 4 do 4,5 godine, iznosi milijardu i 140 milijuna kuna, odnosno 152 milijuna eura, od čega kredit EBRD-a iznosi 123 milijuna, a ostatak su sredstva HEP-a. Srednja godišnja proizvodnja HE Ombla snage 68,50 MW uz ugrađeni protok od 60 metara kubnih u sekundi trebala bi biti 220 gigavat sati struje, čime bi se ukupna proizvodnja u Hrvatskoj uvećala ua 1,5 do 2 posto.
Cijena jednog Megavata prema procjeni trebala bi biti 42 eura, dok je cijena struje iz uvoza 62 eura, što ovaj projekt čini ekonomski isplativim, ističu HEP-ovci. Inače, Hrvatska od 13 teravat sati proizvodnje struje čak 5 teravat sati uvozi.
– Cilj nam je da u budućnosti koristimo energiju iz svojih izvora, a ovom izgradnjom smanjit će se uvoz energije za 6 do 8 posto. Ovaj projekt godinama se istražuje i ispituje, a HEP ga smatra isplativim – istaknuo je član Uprave Rodoljub Lalić.
– Za razliku od vjetroelektrana i sunčevih elektrana, čiji je utjecaj zahvata mnogo veći a vijek trajanja od 20 do 25 godina, HE Ombla zahvaća svega 30-ak hektara, a sa životnim vijekom više od 100 godina – dodao je Lalić.
Lalić je naveo kako je HEP uložio oko milijardu kuna na poboljšanje uvjeta opskrbe.
Govoreći o karakteristikama i tehničkoj izvedivosti projekta, voditelj tima Tomislav Paviša ponovio je kako Ombla vodu dobiva iz podzemnih voda u slivu površine 800 kilometara kvadratnih na području istočne Hercegovine. Objasnio je funkcioniranje brane u podzemlju, kroz podzemnu akumulaciju i objekte s injekcijskom zavjesom. Dodao je kako je ista tehnologija izgradnje korištena na brani Grančarevo u svom podzemnom dijelu.
– Na području HE Ombla nalazi se krš koji jest porozan, ali u svojoj dubini je zdrav i jedar, kao kamenolom na Braču – istaknuo je Paviša te posebno naglasio značaj izmicanja zahvata na filter stanici.
– Izdizanjem vodozahvata na razini mora na znatno višu razinu postići ćemo poboljšanje vodoopskrbe grada, i količinom i kakvoćom. Točnije, u višim razinama se nalazi bistra voda pa više neće dolaziti do mutnoće u vodoopskrbi – objasnio je Paviša.
Podsjetio je kako je nezavisno stručno savjetodavno tijelo zaključilo kako ni izgradnja ni kasniji rad HE Ombla neće imati utjecaja na mogućnost potresa.
– Seizmička pukotina nalazi se u Jadranskom moru 9 kilometara od izvora Omble, gdje se jadranska ploča zavlači pod dinaride. Uslijed svih seizmičkih aktivnosti objekti će biti dovoljno stabilni – naglasio je Paviša.
Paviša je iz ocjene projektnog rješenja istaknuo zaključak prema kojem je projekt HE Omble korektno i stručno napravljen te se uz strogu primjenu tehničkih propisa može pristupiti realizaciji bez opasnosti za sigurnost objekata i ljudi.
– Čak i u slučaju neke diverzije nema mogućnosti potopnog vala – zaključio je Paviša.
Što se tiče procjene projekta na ekološku mrežu član HEP-ovog tima Dražen Lovrić kazao je kako tvrtka za ovaj projekt ima sve potrebne dozvole, a da su 2012. godine provedena dodatna istraživanja špiljske faune, šišmiša i riba.
– Naglašavam kako je Vilina špilja iznad gornje kote, pa akumulacija neće utjecati na život u toj špilji, kao i u drugim neistraženim špiljskim sustavima iznad 130 metara – rekao je Lovrić, navevši niz mjera zaštite u tri etaže špiljskog sustava, od izgradnje zamjenskih i novih staništa do nadgledanja kolonizacije špiljskog prostora.
Inače, Studiju je izradio WSP, jedna od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki u području zaštite okoliša, a za naručitelja HEP i Europsku banku za obnovu i razvoj. Slijedi javna prezentacija Studije u Zagrebu, Dubrovniku i Sarajevu od 25. do 29. ožujka ove godine.