Glazbenik, producent, DJ i edukator, sve je to Haris Čustović. Bavi se i audio produkcijom, sviranjem, ali i akademskim istraživanjem raznih glazbenih metoda rada i koncepata te podučavanjem i organizacijom glazbenih događanja. Trudi se biti dobar tata i muž te uspješno balansirati glazbu i obitelj. Čustović najviše voli meditirati uz more, a posebno s čašom dobrog vina. Također, završio je violinu i klavir, a uz to svira i gitaru. Najviše ga zanima kompozicija, skladanje i produkcija. Početkom studenog u Dubrovniku organizira Glazbeni skup, što je ujedno bio i povod za razgovor.
Od ‘Vrućih Banana do labela ‘Laus Music’
—Iza rata sam otišao na brod, a nakon toga u London gdje sam ostao preko 20 godina. Uvijek sam volio pjevanje a za sviranje gaža zaslužan je očuh Dedan iz grupe Dubrovnik Kvintet, on mi je bio inspiracija. U Londonu sam počeo kao busker na Tottenham Court Road-u i to mi je bio ulaz u bendove. Prvi bend u kojem sam svirao zvao se ‘Vruće banane’. Paralelno s tim sam producirao elektronsku glazbu i bavio se DJ-em. Početkom 2000-ih sam osnovao i svoj label ‘Laus Music’ koji će svojih 25 godina proslaviti sljedeće godine – kazao je Čustović i dodao kako mu je to baš nevjerojatno. ‘Laus’ nije samo za hiperprodukciju i kvantitet već je za kvalitet. Motivaciju za osnivanje dobio je tako što je tražio prostor za slobodan izražaj bez puno kontrole.
—Radi se na glazbi koja nije samo za zabavu, već je i inspirativna, inovativna i umjetnička. Izbjegavam superminimal stil. Baziram se na transformaciji uz dizajn zvuka za više harmonije, rifova i vokala. Iako je teško biti 100 posto originalan, ipak se tu mogu zanimljivo kombinirati postojeći elementi – kazuje te dodaje kako je dovršavanje glazbe izazovno, ali uz puno truda i vremena se može. U Londonu je surađivao s brojnim glazbenicima koji su i danas vrlo popularni, poput pok. Dina Dvornika.
—Da, imao sam tu sreću i surađivao sam s entuzijastičnim i proaktivnim producentima. Smatram da suradnja obogaćuje i osvježava kreativne procese. ‘Laus’ je imao brojne suradnje poput Terry Francisa, Colin Dalea, Renato Lopesa, Marjan Felvera, legenda i prijatelj Dino Dvornik i Dubioza, a svaka je ostala posebna na svoj način – istaknuo je i dodao kako današnja tehnologija omogućava online suradnje i olakšava rad na međunarodnim projektima. Otkrio nam je i kako trenutno ima par aktivnih suradnji, ali detalje nije htio otkriti. ‘O tome ćete čuti uskoro’, tek je kratko o tome rekao.
Glazbeni skup 2024.
Čustović se zadnji put vratio u Dubrovnik 2019. godine te je trenutno aktivan kao organizator i predavač na radionicama glazbene produkcije.
—U Dubrovniku ne postoji audio vizualna produkcija, ali ima potrebe za tim, ljudi imaju interesa za to. Godine 2014. sam imao predavanje Zvuk, glazba i tehnologija u kinu Vizija i tu se pojavio velik broj uzvanika i tako se stvorila želja za osnivanjem A/V produkcije. Potom sam 2021. s Udrugom Luža održao seriju radionica o glazbi i zvučnim dizajnom za film i video te 2023. s ZTK i KV klubom Dubrovnik 10 tjedne radionice – ispričao je i dodao kako je odaziv u Dubrovniku velik, a samo najjači i najzainteresiraniji ostaju do kraja. Među brojnim zainteresiranim sudionicima ima onih koji tek žele početi, ali ima i onih koji žele nadograditi svoje znanje.
—Nemoguće je kurikulum od 3–4 godine prenijeti u manje od 3 mjeseca. Tu se radi o radu u timu, izmjeni iskustava, dinamici učionice i pružanju podrške. Tu je puno ljudi koji su ‘hobisti’, odnosno bave se glazbom iz ljubavi. Nije samo profesionalna karijera ona koja je validna – rekao je. Nakon ciklusa održanih radionica Čustović je došao na ideju organizacije Glazbenog skupa.
—Na posljednjoj radionici sam vidio da se tu razvija nešto veće, a sve to zahvaljujući panelima na kojima su sudjelovali stručnjaci poput Gramofondzie, Toma Buga, Roberta Naphpholza, Ivice Simatovića, Tea Martinovića, Žarka Dragojevića i podijelili svoja iskustva. Na ovom Glazbenom skupu koji nam se sada bliži imamo u planu održati radionice, predavanja i panel diskusije sa stručnjacima koji će podijeliti svoja iskustva o uspjehu, izazovima u industriji, tehnologiji i kreativnim procesima. Sudjelovat će panelisti: Ðelo Jusić JR iz HDS/ZAMPa, Silvije Varga direktor Dancing Bear-a Warner Music Balkan, Orhan Maslo direktor Rock Škole i voditelj Pavaroti Centra u Mostaru i Matej Dimlić sa Westminster Univerziteta u Londonu, kao i Ivica Simatović, Nano Vlašić, Żarko Dragojević, Datrio Kulišić i Suada Salčić – kazao je i dodao kako će se skup održavati na tri lokacije. UNIDU, Klub Lazareti te Centar za mlade u Dubrovniku. Raspravljat će se o mentalnom zdravlju umjetnika, hiperprodukciji, pristupima produkciji, pravednosti raspodjele i naknada, tehnikama audio produkcije, samopromociji, ali i mnogim drugim temama.
—Kako doći na scenu iz ruralnih predjela, prikazat ćemo i pristup produkciji ‘uradi sam’, dodatnu vrijednost u nastupima gdje ćemo fokus staviti na izvođače uživo, ne samo Dj-eve. Prikazat će se i balans između umjetničkog izraza i komercijalnih očekivanja, ali i ono najvažnije, kako ostati zdrav fizički, ali i mentalno – zaključio je. Glazbeni skup počinje 2. studenog, a Haris je za kraj uputio poruku mladima.
Poruka mladima
—Ono što bih poručio mladima, ali i svima, je da okrenu nedostatke u prednosti. Cilj mi je osnažiti kreativnost osobe koja se bavi glazbom i ublažiti frustracije, poticati razvoj talenta i stvaralaštva u modernoj glazbi. Za sve to je potrebno vrijeme bez ometanja, a Dubrovnik je za to idealan jer ga ipak vidim kao točku umrežavanja. Volio bih postići pozitivnu reakciju vladajućih struktura za uvođenje promjena jer postoji taj nedostatak strukture i organizacije čija je posljedica da se školovani glazbenici bave nečim drugim – istaknuo je i dodao kako bi savjetovao mlađima, ako vole glazbu, da se najviše fokusiraju na rad jer ‘pozitivne stvari događaju se s vremenom’.
—Prihvatite sve što probijanje zidova nosi, nemojte žaliti jer se stvari događaju s razlogom i najbitnije, vjerujte u sebe i nastavite slijediti svoje snove – rekao je svestrani Haris Čustović.