Handelsblatt piše o zaduženosti Hrvatske ocjenjujući da je stanje u 28. članici EU lošije nego ikada prije.
-Iako su eksperti do sada još polazili od toga da bi u tekućoj godini moglo doći do minimalnog gospodardskog rasta, sada računaju sa tim da će Hrvatska 2014. godine šestu godinu zaredom biti u recesiji. Samo još vlada u Zagrebu vjeruje u lagani rast od 0,2 posto. Od 2009. godine je bruto nacionalni proizvod smanjen za 12 posto. Nezaposlenost se doduše u ovoj godini nešto sporije povećava u odnosu na 2013. No postotak nezaposlenih još uvijek iznosi zabrinjavajućih 20 posto-piše list i ocjenjuje da Hrvatska ostaje u letargiji dok se druge zemlje regije postepeno izvlače iz krize.
-U globalnom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma zemlja se našla na 81. mjestu iza Botswane i Irana. Na rang listi Transparency Internationala, koji ispituje korupciju u 174 zemlje, Hrvatska se našla na 62. poziciji, iza Kube i Namibije – piše Handelsblatt.
Ovaj list dodaje da je Hrvatska prezadužena, ali da od javne prezaduženosti više uznemirava zaduženost građana.
-Većina građana ima više kredita. No robne kuće, restorani i kafići u Zagrebu su unatoč dugoj recesiji i rekordnoj nezaposlenosti dobro posjećeni – piše Handelsblatt o hrvatskom Apsurdistanu.
Podsjetimo, Europska je komisija jučer priopćila kako je Hrvatska je jedna od tri zemlje članice EU-a koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države. Komisija je objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 17 zemalja članica Europske unije. Za 16 zemalja Komisija je jesenas utvrdila potrebu za dubinskom analizom, a naknadno je dodana Irska, koja je nedavno izišla iz programa financijske pomoći.
U Komisiji konstatiraju neravnotežu u 14 zemalja, a prekomjernu neravnotežu u njih tri – Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.
U Bruxellesu ističu da Hrvatska ima znatan vanjski dug, sve slabiji izvoz, visoko zadužene tvrtke i brzo rastući dug opće države, ‘a sve to u kontekstu niskog rasta i slabih kapaciteta za prilagodbu’.