Suradnja s tijelima Grada Dubrovnika u postupku izrade planova i drugih akata ocijenjena je osrednjom, dok je suradnja s Gradskim vijećem pri donošenju odluka ocijenjena lošom.
To je tek dio rezultata dobivenih istraživanjem koliko se na lokalnoj razini poštuje Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, navodi se u priopćenju za medije Eurospkog doma Dubrovnik.
Istraživanje je provela udruga „ODRAZ – Održivi razvoj zajednice“ iz Zagreba dok je Europski dom Dubrovnik sudjelovao kao jedan od partnera. Na upitnik je odgovorilo 15 organizacija civilnog društva, koje su, između ostalog, istaknule potrebu veće transparentnosti rada gradske uprave, uključivanje struke i predstavnika civilnog sektora u donošenju odluka koje su važne za sveukupno građanstvo, provođenja pravovremene konzultacije i javne rasprave s građanima, da se više sluša glas građana i da ne donose svojevoljne odluke koje su često kontra volje građana. Istaknuti su i pozitivni primjeri, prvenstveno kod donošenja odluka iz područja zdravstva i socijalne skrbi, poput izrade vodiča za osobe s invaliditetom, izrade plana akcije Mladi i Grad skupa, ustupanja gradskih prostora za održavanje pojedinih manifestacija.
Nadalje se u priopćenju navodi kako su ukupni rezultati istraživanja, koji su obuhvatili devet jedinica lokalne samouprave, slični dubrovačkim rezultatima, pa se tako ukupna ocjena suradnje kreće od osrednje prema lošoj dok je suradnja s gradskim/općinskim vijećima još lošija.
U kasnijoj raspravi predstavnici civilnog sektora izrazili su nezadovoljstvo dosadašnjim radom Vijeća civilnog društva, odnosno njegovog uvažavanja od strane dubrovačkog gradskog Vijeća, kojemu je ono savjetodavno tijelo. Nova predsjednica Jany Hansal, pak, najavila je intenzivniji rad ovog Savjeta u narednom mandatu.