‘Grada gladan’ zanimljiv je i pamtljiv naziv iza kojeg se krije platforma Društva arhitekata Dubrovnik u sklopu koje organiziraju razgovore sa svim zainteresiranim građanima i udrugama civilnog društva koji ovom prigodom mogu iznijeti svoja iskustva, ideje i potrebe na temu javnog prostora. Razgovori će trajati do 29. lipnja u Florinom domu u Uvali od 18 do 20 sati, a ove subote građane su dočekali članovi Izvršnog odbora Društva arhitekata Dubrovnik, ujedno i pokretači ove platforme Tomo Šoletić i Iva Knego. Zainteresirani građani imali su priliku popuniti anketu te tako istaknuti ono što im je važno u javnome prostoru.
Šoletić i Knego istaknuli su ovom prilikom kako su jednostavno osjećali da nešto moraju pokrenuti te dodali da se grad strašno brzo gradi te da je po pitanju javnog prostora i interesa teško sve lokacije pokriti.
-Na jednoj strani imamo ‘Srđevce’ za Srđ, Igora Legaza za plaže, a tko je za sve ostale sadržaje poput parka, igrališta i slično? Konstantno zaboravljamo tu sferu Grada. Ovo što smo pripremili jedan je pregled javnog gradskog prostora po gradskim kotarevima. Naši sugrađani nemaju naviku razmišljati o svome kotaru – rekao je Šoletić.
Iva Knego naglasila je kako im je bilo jako važno provjeriti kakav je odnos površina unutar javnog prostora, primjerice, u Lapadu, Komolcu i Mokošici gdje se izrazito vide važne razlike što predstavlja osnovu na kojoj se kasnije može dodatno djelovati.
-Ideja je da stvorimo naviku među ljudima da znaju da možemo međusobno komunicirati, da građani mogu iznositi svoje potrebe ili zamjerke zajedno s nama kao strukom i da se ostvari komunikacija s Gradom Dubrovnikom te da svi odlučujemo o zajedničkom prostoru – rekla je Knego, a Šoletić je naglasio kako ne znaju još uvijek što će u konačnici biti realizacija ove platforme.
-Prvi korak je bilo anketiranje javnosti da bismo vidjeli kako oni uopće percipiraju prostor i što su najveći problemi koje oni prepoznaju unutar svog kvarta i prostora kojeg najbolje poznaju. S obzirom da smo u Europskoj uniji koja najavljuje neke drastične promjene za gradove, smanjuju sredstva te će se fokusirati na gradove unutar kojih će se svi problemi morati rješavati, pitanje je koliko će Dubrovnik biti spreman odgovoriti kada promjene dođu, što nam točno treba, hoće li o tome odlučivati netko izvanka ili će se napisati jedna koncizna strategija na temelju prikupljenih podataka. Zato je iznimno bitno da smo sada počeli s ovim – istaknuo je Šoletić.
Važan naglasak stavljen je na kohezivnu, jasniju sliku kuda svi naši javni prostori idu, kao i njihov identitet, naglasila je Knego.
-Dubrovnik ima izrazito jak identitet, zidine i grad unutar zidina jakog je identiteta, zato je i prepoznat kao turističko mjesto te kulturna vrijednost. Ali, čim se malo odmaknemo od toga, od vrtnog dijela grada, Pila polako se to sve više i više razvodnjava te nestaje, a naši javni prostori počinju nalikovati na nešto sasvim drukčije. Ne nastavlja se identitet koji bi se mogao iščitati. Dobar javni gradski prostor je i dobar standard života gradu gdje se čovjek osjeća ugodno što utječe svakako dalje i na turizam. Javni prostori mogu biti i ono što će turiste maknuti od zidina kako bi se rasteretila povijesna jezgra. Također, jako je važna zelena infrastruktura. Klimatske promjene neminovno se događaju, a zelene površine štite nas od ekstremnih vrućina. Ostavljanje zelenih površina jako je bitno u ovom segmentu – rekla je Iva Knego.
Podsjetimo, projekt se ostvaruje uz potporu i sufinanciranje Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.