Može li privatna osoba prodavati dio svog zemljišta koje se u zemljišno knjižnom izvatku vodi kao put? Na takav primjer naišli smo u Lapadu, u Primorskoj ulici gdje većinski vlasnik Frano Mirošević okolnim stanarima prodaje manje dijelove parcele puta. Na problem nas je upozorila Sandra Gurdulić koja u Primorskoj ulici ima obiteljsku kuću.
-Ljudi mu plaćaju, nedavno je bio takav jedan primjer, a Mirošević ne smije prodavati ulicu, budući da je svaka cesta koja se koristi za promet javno dobro. To je nerazvrstana cesta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave – istaknula je Sandra Gurdulić.
S druge pak strane, većinski vlasnik puta Frano Mirošević tvrdi suprotno. Još 1999. kupio je zemljište u Primorskoj ulici i kako bi uspio sagraditi stambeni objekt na svojoj zemlji, razdvojio je parcele na građevinsko zemljište i put.
-Nikome nisam zapriječio promet, taj dio mog zemljišta nikad nije bila javna cesta i ne vidim u čemu je problem. Ja smijem svoj posjed prodavati kome hoću. To sam zemljište kupio i za njega državi platio porez. To je moje – rekao je Mirošević, te naveo kako je nedavno jednom od stanara ulice prodao 20 kvadrata jer dijelom posjeda ulazi u ulicu. Time je želio razriješiti sve imovinsko – pravne odnose.
-Sandrinom rođaku sam prodao 20 metara četvornih za tri tisuće eura. On taj dio parcele ionako koristi kao svoju i tom smo kupoprodajom željeli riješiti i regulirati sve papirnato. Na isti sam način, još prije nekoliko godina prodao i dio Antunovićima, Konjusima, Crnčevićima – potvrdio je Mirošević. Da su navedeni manjim dijelom vlasnici čestice zemlje koja nosi oznaku ‘put’ razvidno je iz zemljišnih knjiga.
Grad potvrđuje navode Gurdulić
I sam Grad Dubrovnik potvrdio nam je kako se u katastru upisana čestica zemlje vodi kao put u vlasništvu privatnih osoba. Međutim, Grad Dubrovnik se poziva na Zakon o cestama te potvrđuje isto ono što je istaknula Sandra Gurdulić. Prema definiciji iz Zakona, nerazvrstane ceste su sve one ceste koje se koriste za promet vozila i koje svatko može slobodno koristiti. U ovom konkretnom slučaju riječ je o pristupnoj cesti do stambenih, poslovnih i drugih građevina.
-Člankom 131. stavkom 1. Zakona o cestama propisano je da ceste koje se na dan njegovog stupanja na snagu koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona postaju nerazvrstane ceste, dok je člankom 101. stavkom 1. istog zakona propisano da je nerazvrstana cesta javno dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi – naveo je Grad Dubrovnik u odgovoru DuListu. Poziva se i na gradsku odluku po kojoj je Upravni odjel za promet zadužen voditi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama.
-Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika obavlja potrebne radnje sukladno zakonu radi upisa nerazvrstanih cesta u vlasništvu Grada Dubrovnika – istaknuli su iz gradske Uprave. Iz tog odgovora je razvidno kako je dio sporne ceste u Primorskoj ulici, zapravo nerazvrstana cesta, koja zbog sporosti svog birokratskog aparata, još uvijek nije provela postupak upisa dijela puta u svoje vlasništvo.
Postoji još slučajeva
I sasvim sigurno ovo nije jedini primjer u Dubrovniku. Nedavno smo bili svjedoci blokiranja radova na pročistaču vode u Komolcu zbog Leona Šprlje, koji se poziva na vlasništvo u dijelu zemljišta kojim se prometuje do pročistača. I opet je riječ o nerazvrstanoj cesti. Stručnjaci upućeni u problematiku, komentirali su nam kako se ovaj problem s vlasništvom mogao riješiti godinama ranije. Još u vrijeme kada je vlasnik Mirošević zatražio izdavanje građevinske dozvole za izgradnju stambene zgrade. Tada je od Grada Dubrovnika zatražio da se parcela u njegovom vlasništvu razdijeli u dva dijela. Veći dio kao građevinsko zemljište na kojem će izgraditi zgradu, dok se od ostatka formirao put. Već tada, tvrde nam stručnjaci, Grad je mogao tražiti upis u dio zemljišta koji se vodi kao put, a Miroševiću zauzvrat kompenzirati gubitak, bilo kroz neku česticu zemlje ili novac. I sve je to bilo provedivo, u smislu svojevrsnog izvlaštenja ili možebitne naknade do 2014. godine.
Stupanjem na snagu Zakona o cestama iz kolovoza 2014. godine nerazvrstanim cestama su vlasnici postale jedinice lokalne samouprave. Tako i bez obzira što se Grad Dubrovnik nije uknjižio na sporni dio puta u Primorskoj ulici Zakon je jasan i za takve nerazvrstane ceste ne poznaje nijednog drugog vlasnika osim jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Dubrovnika. BĐ