Dubrovačko-neretvanska županija prema posljednjem izračunu Hrvatske gospodarske komore iz 2018. našla se na osmom mjestu po pitanju indeksa gospodarske snage županija te je time u odnosu na 2016. godinu, kada se indeks prvi put računao, ‘pala’ za tri mjesta.
I te se godine nalazila među županijama koje su ispod državnog prosjeka. Indeks snage Dubrovačko – neretvanske županije tada je iznosio 93,1, 2017. smanjio se na 92,1, dok je pri posljednjem izračunu 2018. godine porastao za 0,1, ali to nije bilo dovoljno da županija zadrži svoju poziciju na ljestvici te ju je to ipak odvelo na osmo mjesto.
Našu županiju pretekle su tako 2018. godine Zadarska i Međimurska u dvama segmentima, a to su prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom i stopa nezaposlenosti. Međutim, ova situacija, tvrdi za DuList v.d. predsjednica Županijske gospodarske komore Terezina Orlić, nije iznenađujuća jer Dubrovačko-neretvanska županija stagnira u gospodarskom razvoju već proteklih 10 godina.
Županija ‘pala’ na osmo mjesto
— Ne začuđuju me ovi podaci. Tu smo gdje jesmo. Uvijek ističem da u smislu gospodarske jačine ne stojimo onako kako mislimo. Pojedinci svakako žive dobro, a ponajviše od turizma. Ako se samo baziramo na turizam po pitanju novostvorene vrijednosti, onda i ne postižemo najbolji efekt. Industrija i proizvodnja segmenti su na kojima moramo poraditi te tako povećati BDP. Zapravo se trenutno držimo ukupnog prihoda i dobiti koji nisu značajno veći nego 2008. godine. Recentni podaci indeksa gospodarske snage ne pokazuju neki neobičan zaokret. Trenutno smo zadovoljni situacijom jer smo nekoliko proteklih godina bili u velikom minusu, a sada ponovno ostvarujemo dobit te smo došli na razinu iz 2008., ali to nije ono što nam može omogućiti neki daljnji razvoj – ističe Orlić te dodaje kako se ne možemo uljuljati u trenutni ‘dobar’ rezultat te kako on jest pozitivan u smislu da je 13 jedinica regionalne samouprave iza nas na ljestvici, ali da je to daleko ispod onoga što bi ova županija doista mogla postići.
Nalazimo se, naglašava Orlić, u ‘statusu quo’ zadnjih 10 godina. Krizne 2008. godine postigli smo prihode u visini od 11 milijardi kuna i to smo prema podacima iz 2017. ponovno dostigli. Ali, dodaje, samo po pitanju gospodarske jačine, ne uzimajući ostale kriterije u obzir. Također, naglašava, ništa se u našoj Županiji ne događa da bi ukazivalo na neku skoru promjenu i poboljšanje stanja na ovom području.
‘Funkcioniramo na 10 posto kapaciteta’
— U nas nema ozbiljnije proizvodnje, jedino se vinarstvo malo podiglo i nešto je naraslo zadnjih 10 godina. Imali smo tri brodogradilišta, sada smo na jednome. Marikultura ima ogromne mogućnosti, ali je na niskim granama. Funkcioniramo samo na deset posto kapaciteta. Gdje je Neretva i proizvodnja voća i povrća? Nitko se u to ne upušta. Na prvi bi se pogled reklo da živimo puno bolje nego prije deset godina, pojedinačno se to i događa, ali po pitanju vrijednost BDP-a, novostvorene vrijednosti, tu smo dosta nisko. Bogu hvala pa sada sve više koristimo EU fondove pa tako svjedočimo radovima u Zračnoj luci, na školama, Studentskomdomu – ističe Terezina Orlić.
V.d. predsjednice Županijske gospodarske komore mišljenja je da baziranje samo na turizam bez razvoja proizvodnje neće donijeti značajniji pomak u odnosu na ono što sada imamo. Idealna bi kombinacija, dodaje, bilo plasiranje proizvodnje kroz turizam.
Poduzetništvo na ‘niskim granama’
— To bi bila lijepo zamišljena budućnost naše županije i RH u cijelosti. Samo, tome se na putu redovito nalazi još čitav niz zapreka, a to su ponajprije neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Još uvijek nemamo inicijalne pretpostavke kako bismo ostvarili nekiznačajniji poduzetnički pothvat. Primjerice, ako hoćete napraviti dobru vinariju, morate imati čiste papire i dokaz da je zemljište vaše. Tek onda možete krenuti u dobivanje potpora, kredita, europskih fondova. Ali, dok to nemate – ništa. Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u nas je potrebno desetak godina – govori
Orlić te dodaje kako je i poduzetništvo u županiji upravo zbog ovih problema još uvijek na niskim granama.
— Tko će investirati u nešto ako niz godina mora samo rješavati papire? Kapital ide tamo gdje će se što prije oploditi – ističe v.d. predsjednica Županijske HGK naglasivši da je izgledno kako se po pitanju gospodarske snage županije, ‘ništa spektakulrano neće dogoditi ni ove godine kao ni u 2020. godini.’
Utjecaj demografskih trendova
Inače, pri izračunu HGK-ova indeksa gospodarske snage županija koristi se sedam pokazatelja i to BDP po stanovniku, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti, ali i projekcije rasta stanovništva.
Upravo negativni demografski trendovi značajno utječu na gospodarsku snagu županije pa se sjevernije i istočnije županije redovito nalaze niže na ljestivci. Iako Dubrovačko-neretvansku županiju još uvijek nisu zahvatili snažni negativni trendovi, prema najrecentnijim podacima HGK ipak je u 2017. zabilježila pad prirodnog prirasta. Štoviše, u 2017. nije bilo niti jedne županije s pozitivnim prirodnim prirastom. Iz Hrvatske gospodarske komore ističu kako slika dobivena indeksom gospodarske snage, pokazuje velike razlike među županijama RH, veliku gospodarsku snagu Grada Zagreba i njegov snažan utjecaj na prosjek RH, ali i znatno zaostajanje nekih manjih, pretežno slavonskih županija u odnosu na ostale.
Indeks gospodarske snage pokazuje nisku razinu snage gospodarstava pojedinih županija, ali im ipak daje mogućnost za isticanje pokazatelja prema kojima su u boljem položaju u odnosu na druge županije, tj. u odnosu na prosjek RH. Indeks također nudi mogućnost da se promatranjem razine pojedinih pokazatelja, unatoč zadržavanju lošijih pozicija na ljestvici, uoči približavanje prosjeku RH, što govori o prisutnosti pozitivnih trendova na razini pojedinih županija. Iz HGK nadalje ističu kako na osnovi indeksa nije dovoljno samo konstatirati stanje, već je potrebno ukupnom nacionalnom i lokalnom regionalnom politikom dodatno poticati razvoj manje razvijenih županija radi približavanja onim razvijenijima, ali i radi ostvarivanja većeg rasta na nacionalnoj razini. Pritom je vrlo bitno i korištenje fondova Europske unije.
Nužno povezati Dubrovnik i Neretvu
Povezivanje proizvodnje kroz turizam najbolje se vidi na primjeru suradnje s OPG-ovima. Međutim, ni tu ne stojimo najbolje, ističe to vlasnica ekološkog OPG-a Krstičević iz Metkovića Klaudija Krstičević.
— U Dubrovniku nijedna butiga ne drži ni moju marmeladu ni juice pa ni ugostiteljski objekti. Nitko od njih nikad nije imao ni upita. Svoje proizvode plasiram u Zagrebu, Rijeci, Istri gdje su jako cijenjeni. Imali smo prigodnu prodaju na Stradunu koju su nam ukinuli. Što reći kada se u svakom hotelu nudi industrijska marmelada za doručak, a toliko je OPG-ova u Županiji. Naša proizvodnja je uvijek najskuplja. Dubrovnik ima turizam, a mi ga u Neretvi gotovo uopće nemamo. To dvoje trebamo povezati kako bi se nešto pokrenulo – govori Krstičević.