’Ako obrađuješ tlo ispod masline moliš je da rodi, ako je uz to gnojiš zaklinješ je da rodi, ali ako je režeš tada je prisiljavaš da rodi’.
Ova pravila maslinarstva izrekao je Junius Modestus Columella, veliki poznavatelj agrikulture još u prvom stoljeću nakon Krista i vrijede i dan danas. No, sve to ne znači ništa, ako maslinu nema što oprašiti. To pogotovo važi za našu najznačajniju sortu oblicu. Mnogi su se njome teško razočarali jer sav trud ne daje rezultat. Lažeš k’o maslina u cvijetu, još je jedna izreka koja dobro oslikava problem nedostatka oprašivača. Masline su pune rese i obećavaju bogat rod, a onda kad cvijet otpadne vidimo da se nije zametlo ništa. Oblici treba dobra zima, kakve su sve rjeđe, da bi uopće dala plodne cvjetove i onda joj treba pomoć oprašivača. Umjesto pilanja do panja i sadnje drugih sorti, može se masline nacijepiti sortom koja nam treba. Navrnuti se može cijelo stablo, gdje se ispila cijelo stablo na otprilike pola metra od zemlje ili pojedinačna, čak i više grana u krošnji. Najbolje je rasporediti oprašivače ravnomjerno po masliniku kako bi u cvatnji sve imale dovoljno polena za oprašivanje. Polen je inače jako sitan i može doletjeti čak i s par kilometara daljine, ali ko je blizu oltara bolje misu čuje.
Gospar Mato Čupić iz Gornjih Vataja inače je mehaničar, ali masline su mu prva i najveća ljubav. Poznaje maslinu, to mitsko drvo Mediterana, do same srži. I kada to kažemo, zaista je tako – navrće ih već trideset godina. Masline mu u zahvalnost daju, njegovih 500 ljepotica, do 16 tona godišnje. Kako i neće, kad se ‘ljube’. Razlog je to bio i više nego odličan za reportažu iz čarobnih Konavala, a gospar Mato nas je dočekao s košićem alata, spreman za set brzinskih pitanja o navrtanju maslina.
— Navrćem ima i trideset godina! Naučili su me pokojni Pavle Bakarić i pokojni Ivo Caput, veliki stručnjaci, doajeni maslinarstva u Županiji – kaže za početak. Od njegovih 500, svake godine je ‘u opticaju’ njih 300, rađaju bogato, kako smo već saznali. Pažljiva je i detaljna procedura do tog bogatstva, a naš sugovornik podijelit će je rado s nama.
— Ovdje, u našem kraju, najviše je oblica i ona ima problema s oprašivanjem, sama sebe ne oprašuje. Ustvari, treba joj dosta vremena. Treba biti lijepo vrijeme nekoliko dana da bi ona dobila taj svoj efekat što se tiče oprašivanja, a nju najbolje oprašuju levantinka i pendolino – kaže, a pitamo može li i divlja mastrinka? Može, ali treba više vremena od levantinke.
No dobro, kako se navrće? Sve će nam otkriti.
Mora biti drvenasta grančica
— Navrće se sad kad krenu sokovi, kad se odvaja kora. U primorskom dijelu to bude od 15. travnja do 15. svibnja. Nekako je to razdoblje uzeto kao najbolje za navrtanje. Uzima se dvogodišnja grančica, mora biti drvenasta, ne mladi izboj jer onda nema efekta prilikom navrtanja. To vam je onaj donji dio gdje su samo po mogućnosti dva lista, može i jedan. Ali bolje dva, da imamo i ‘rezervu’ – brižljivo nam priča i pojašnjava. Neki će reći da navrtanje maslina i ‘nije neka filozofija’, ali gospar Mato zna da je to uzajamno poštovanje čovjeka i drveta koje je ‘iznijelo’ povijest ovog kraja. Prelazimo na metode… Radi se kosi rez – znamo, ali – što duži ili? – sve će nam pojasniti naš sugovornik.
— Ne baš previše dugo, radite rez od tri – četiri centimetra i toliki mora biti otprilike onaj dio koji se zakosi na reznici, tako da cijelom površinom on tlači na taj dio izvrnute kože. Na plemki se još malo zareže sa strane, gdje ljubi koru od podloge. Priljubi se i dobro se zatvara voskom i trakom. Zatvori se i onaj dio gdje su listovi otkinuti, da ne bi dušili sokovi. Na taj način treba dosta manje vremena da bi se primilo nego onako, bez ičega – ističe nam dalje.
Nove metode, novi rezultati
Matematički, odnosno brojčani odgovor na iduće pitanje nećemo dobiti, već samo kratko: ‘Jako puno!’ Pogađate, pitali smo koliko je maslina u životu navrnuo.
— I danas su puno bolji rezultati. Prije dvadeset, trideset godina ljudi nisu znali za dosta metoda, pa su masline rađale svake druge, treće godine. Danas kad su se unijeli oprašivači, rađaju svake godine. Znači, ima ljudi koji su dobri maslinari, koji sve kose, gnjoje, kopaju, režu sve i opet nema rezultata. Pazite, u stara vremena su se masline gnjojile domaćim gnjojem. Ono ima jako puno mikroor-ganizama u odnosu na ova proizvodna, kompleksna gnjojiva prema tome su i te masline i prije rađale, ali dosta manje nego sada. Danas opet imate gnjojiva koja su specificirana za određene kulture kao što je recimo maslina i imaju puno mikroorganizama koje su maslini potrebne, koje crpi. Tako se ubrzava proces – dodat će nam. Kako nismo baš skroz neuki u maslinarstvu, izvlačimo ‘asa iz rukava’. A i svako novo pojašnjenje, ideja i sazna¬nje dobro dođu. Pitamo valja li bor za u gnjojivo?
— Ee, bor je važan mikroelement za oplodnju, ali najbolje u zemlju, prije kišnih vremena. Ne treba ga vele, zamiješajte s drugim gnjojivima. U prahu je pa ga treba direkt u zemlju, da se ne razasipa, tako ga onda maslina uzima, goni prema cvijetu, listu i grani – za kraj smo saznali i savjet i, spremni za novu sezonu maslinarstva, zahvalili ‘šaptaču maslinama’ iz Gornjih Vataja, gosparu Matu Čupiću.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 18. svibnja 2022.