Ljubaznošću gospodina Nikice Ivančevića, u rukama imam zanimljiv turistički prospekt grada Korčule iz daleke 1914 godine. Prolistajmo ga zajedno. Na 35 stranica knjižice je gospodin Nikola Ivančević, djed našeg Nikice, prikazao zanimljivosti Grada na Hrvatskom, Njemačkom, Talijanskom i Češkom jeziku. U kurzivu prenosim dijelove tog romantično-baroknog teksta i jezika kojim se je autor služio prije 108 godina:
‘Korčula, koju već Virgilije u svojoj Eneidi spominje, sada sa 2000 stanovnika od kojih većim dijelom brodograditelji, kamenari, drvodjelci i trgovci, jedan je od najznamenitijih gradova Dalmacije obzirom na starine, kojih se na svakom uglu vide, obzirom na divni položaj u kojemu se ona nalazi. Okolina, koja pruža oku motriteljevu neku neopisivu panoramu vilinskog poluotoka Pelješca i njegova konala, gdje se nanizale varoši i ville peljeških pom. Kapetana kao u Bosvoru palače turskih begova, ispunjena je lijepim šumama i zanimljivim šetnjama.’
Dirljivi opisi
Zatim slijedi opis okolice Grada:…ubavo selo Žrnovo, mali interesantni otok Badia, Vrnik znamenit svojim kamenolomima, Lumbarda poznata radi izvrsnog vina ‘Grka’ i prirodnog svog kupališta… Posebno dirljiv je opis brežuljka Svetog Antuna: ‘…Malo časa udaljen od grada nalazi se veliki i lijepo uredjeni park zvan Park Franja Josipa I, a do njega na glavici malog brežuljka crkvica sv. Antuna – zavjetna crkva grada Korčule, koja je još više znamenita radi svojih skalinada, koje se nalaze od ponožja do na vrh brežuljka, toliko sa jedne idruge strane prema svakoj stepenici, nasadjenim čempresima… I dok si uživao uz onu lijepu skalinadu naslagjivajući se estetici starih Korčulana, još većma ti oko uživa, kad popevši se na vrh, otvori se pogled do vratnika Dubrovačkog, (Bocche-False) do Hvara izmedju mnogobrojnih malih otočića rasijanih po konalu kao kakve ratne lagje koje davaju konalu i okolici neku impozantnost, a svršavaju se velikim otokom Mljetom, na kojemu se nalazi krasno jezero Santa Maria Maggiore, a na protivnoj strani najviši vrh poluotoka Pelješca Sv Ilija, onako go i krševit svraća i nehotice pažnju gledalaca, dok s druge strane pruža ljubiteljima lova zanimiv lov čaglja, a pod njim krasne varoši: Orebić, Kučišće i Viganj bljeskaju se na suncu ko skup bijelih morskih galebova.’
Pa vrli nadahnuti pisac zaključuje: ‘U takovom predjelu izmedju šuma i mora naravno je, da je zrak po sve čist, zdrav, nema prašine, ni živinica, a niti vrućine. Sve su ovo principi dobre klime, a da se vidi kakova je u Korčuli, dosta je napomenuti da raste sva južna flora. Naranče, citrone i leandre naći ćeš kod svake kuće, a datulje znadu i dozrijeti.’
Izdavač prelazi zatim na niz korisnih uputa, kao što je povezanost Korčule s ostalim dijelovima obale, pa kaže: ‘Sami konal korčulanski nešto je umjetničkoga, a danomice prolazi na stotine parobroda svake vrsti, osobito trgovačkih…Sve te brze proge, koje vode za Trst i Rijeku svraćaju se i u Korčulu, Lloyd, Ungaro-Croata, Dalmatia, Ragusea i Pulja, tako da se svaki dan može brzom prugom krenuti kamo se hoće.’
Ne može zaobići niti smještaj potencijalnih gostiju: ‘Na obali grada podignut je veličajni ‘Hotel de la Ville’, vlasništvo Rob. Odak. (Vlasništvo istog gospodara ‘Hotel de la Ville’ u Dubrovniku i novog hotela na Pločama u istom gradu), uredjen po najmodernijem sistemu, a njegova velika terasa, sa koje se uživa gledajući ono divno more, onaj šaroviti zalaz sunca i onaj viloviti Pelješac svjedoči, da je jedan od najljepših hotela na Jadranu.
Imade 30 elegantno uredjenih soba, veliki salon za kafanu sa svake vrsti novina, fina rasvjeta, dobra i friška hrana, bečka ili dalmatinska kuhinja po volji, a cijene sasvim umjerene. E da se vidi kako su cijene niske, naznačujemo da se i pension može dobiti za samih 10 kruna dnevno, a to: soba, kafa, objed, večera, kupanje i motor za isto raspoloženje. Za svaku eventualnu nejasnoću neka se svak obrati upravi hotela, koja će odmah svako pitanje riješiti bilo u hrvatskom, češkom, njemačkom, talijanskom ili francuskom jeziku.’
Kad su dolazili brodovi…
Nakon ovih tipično promotivnih redaka (tko bi im odolio!?) za ono vrijeme slijede zanimljive stranice iz kojih saznajemo da su brodovi u Korčulu ponedjeljkom dolazili iz Rijeke, Zadra, Splita, Šibenika, Trogira, Kaštelstarog, Omiša, Dubrovnika, Zatona, Slanog, Stona, Kotora, Hercegnovog i Gruža. Lokalne linije su povezivale Korčulu s Kućištem, Račišćem i Orebićem. Iz Rijeke duž obale dvije brodske linije tog dana! Petkom su brodovi dolazili iz Trsta, Pule, Malog Lošinja, Zadra i Splita, te iz Milne na Braču, Starog Grada, Hvara, Visa, Lastova i Vele Luke, a subotom iz Rijeke, Zadra, Splita, Risna, Kotora, Hercegnovog i Dubrovnika. Tri brodske linije taj dan, jer su vozile tvrtke Ungaro-Hrvatska, Dubrovačka i Lloyd, a tvrtka Puglia je imala polazak iz Venecije, Rijeke, Ancone i Splita za Korčulu.
Brojni brodovi su dolazili i odlazili iz luke Korčula na istim ili sličnim brodskim linijama i utorkom, srijedom, četvrtkom i nedjeljom. Gosti koji su dolazili na ljetovanje mogli su za izlete birati: motorni brod ili barku na vesla s dva ili četiri veslača. Sve su mogućnosti imale i svoje cijene: motorni brod do Mljeta i Prigradice stajao je 40 kruna, a čamac na dva vesla 20 kruna, motorni brod do Orebića i Lumbarde 15 kruna, a na vesla 6 kruna. Na 4 vesla dvostruko, sat čekanja se je naplaćivao 3 krune za motorni brod a 1 krunu za barku na vesla.
Od lokalnih trgovaca do lokalne banke i hotela
Nekoliko stranica na kraju knjižice su posvećene reklami lokalnih trgovaca (odjeća, vino, rukotvorine, parfumerija, knjige i kancelarijski pribor), zanatlija (klesari, brodograditelji), brijača, osiguranja ‘Croatia’, lokalne banke Cassa di Mutuo, hotela ‘Odak’ iz Raguse te lokalnog hotela ‘De la Ville. Te su tipične reklame vjerojatno financirale izradu ovog prospekta, koji je iznenađujuće zanimljiv načinom opisa prirodnih ljepota grada. Za čudo, nema nikakvog opisa njegovih povijesno-kulturnih znamenitosti, iako je na drugoj stranici prikazan vjeran tlocrt starog grada i njegovog neposrednog predgradjam s naznakom znamenitosti.
Također niti riječi o novokomponiranoj ‘znamenitosti’ Korčule: Marku Polu.
KORČULANSKO – FRANCUSKI PENZIONERSKI DANI
Turistički put gospara Ante
Gospar ante Curać rođen 1942. godine u Žrnovu na otoku Korčuli, u osnovnu školu išao u Žrnovu, u gimnaziju u Korčuli, završio Višu turističku u Dubrovniku. Cijeli radni vijek proveo u turizmu kojim se povremeno bavi i danas kao konzultant jedne receptivne turističke agencije. Radio u hotelijerstvu u Korčuli, u Atlasu u Dubrovniku 15 godina, a od 1986. godine kao organizator putovanja u Francuskoj, specijalist za Hrvatsku. Organizirao putovanja i ljetovanja za oko 180 tisuća gostiju iz Francuske, najvećim dijelom u turizmu s kulturnim sadržajem, a od 2001 organizira turizam sa sadržajem šetnje u prirodi s boravkom u selu Žrnovo i po nacionalnim parkovima po Hrvatskoj. Penzionerske dane provodi izmeđju Korčule i Francuske.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 2. veljače 2022.