Gong je pozvao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da, u zamjenu za ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo u trogodišnjim strukovnim programima, uvede obveznu međupredmetnu temu građanskog obrazovanja. Naime, planiranom reformom strukovnih škola, Politika i gospodarstvo ostaje obvezni predmet samo za učenike četverogodišnjih programa strukovnih škola, koji će se održavati dva sata tjedno. Učenici trogodišnjih strukovnih škola čine 35 posto hrvatskih srednjoškolaca te za njih ovaj sadržaj neće biti obvezan. Iz Gong-a smatraju kako to učenike lišava važnog znanja o demokraciji i sudjelovanju u političkom i društvenom životu zajednice.
– Znanja iz politike i gospodarstva su posebice važna u vrijeme kad se demokratska društva suočavaju se s brojnim društvenim, gospodarskim i političkim izazovima koji dovode u pitanje neke od temeljnih vrijednosti liberalne demokracije. Smatramo da obrazovne institucije, posebice sada kad trogodišnji programi ostaju bez Politike i gospodarstva i moraju se oslanjati na provedbu građanskog obrazovanja isključivo kroz međupredmetni model, moraju osigurati da taj sadržaj zaista dođe do učenika i učenica – napisali su u priopćenju.
Dostavili su Ministarstvu preporuke za unapređenje građanskog obrazovanja u srednjim strukovnim školama na temelju komparativne analize europskih praksi ‘Građansko obrazovanje u strukovnim školama’, autora prof. dr. sc. Berta Šalaja, s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba.
– Primjer dobre prakse koji bismo izdvojili iz analize je Italija koja je reformom građanskog obrazovanja iz 2020. uvela obvezan broj sati za provedbu međupredmetnih tema. Građansko obrazovanje Italiji provodi se najmanje 33 sata godišnje, a podučava se kroz druge nastavne predmete čime ne dolazi do povećanja opterećenja za učenike i učenice – izjavili su. U Hrvatskoj, međupredmetni model uveden je 2019., no njegova je provedba rijetka zbog nedostatka stručne obuke nastavnika, problema s integracijom sadržaja i izostanka sustavne evaluacije.
Gong ističe kako ravnoteža između općeobrazovnih i strukovnih predmeta u hrvatskim školama (30:70) zaostaje za europskim standardima (40:60). Stoga preporučuju povećanje broja sati posvećenih općeobrazovnim temama, uključujući građanski odgoj, te uvođenje sustavnih istraživanja za praćenje provedbe i rezultata građanskog obrazovanja.