Gradonačelnik Mato Franković ušao je u osmu godinu vođenja Grada Dubrovnika, a sveobuhvatne izmjene prostorno planske dokumentacije još nisu gotove. Upravo mu je novi GUP bio osnovna misao kroz protekla dva mandata pa smo tako svjedočili i brojnim konferencijama za medije i izjavama na tu temu. Napravljene su doduše ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana kojima se primjerice smanjila katnost novogradnje, no sveobuhvatne izmjene na temelju napravljene konzervatorske podloge s proširenom ‘buffer zonom’ ili zonom zaštite svjetskog dobra, još se čekaju. Ugovori za izradu PPU-a i GUP-a potpisani su još u rujnu 2022. godine, što znači da se ovi dokumenti rade sad već više od dvije godine. Pitanje kad ćemo konačno dobiti izmjene i dopune GUP-a, postavila je početkom prosinca i gradska vijećnica stranke Srđ je Grad Petra Marčinko. Za DuList ističe kako mi tek u 2025. godini vidimo koliko je postojeći GUP štetan. Zanimljivo je spomenuti i podatak kako je u zadnjih 10 godina izdano ukupno 448 građevinskih dozvola za izgradnju stambenih i stambeno-poslovnih objekata. Među njima je 188 građevinskih dozvola za stambene objekte. Podatak je to kojega smo još u prosincu 2024. godine dobili iz Grada Dubrovnika. Pitali smo naime koliko je u zadnjih 10 godina izdano građevinskih dozvola za gradnju isključivo stambenih objekata s više od 4 stambene jedinice te koliko je u istom razdoblju sveukupno izdano dozvola za stambene objekte koji uključuju i stambeno-poslovne.
Degradacija urbanog prostora
– Dubrovniku se dogodila značajna degradacija urbanog prostora. Ono što već sada možemo vidjeti, prema dostupnim studijama koje su radili sociolozi uz konzultacije s raznim strukama, jest da nam je hitno potrebna urbana sanacija već postojeće komunalne i društvene infrastrukture. Moramo razmišljati o tome kako ćemo popraviti komunalnu infrastrukturu koja je značajno devastirana. Posvuda imamo probleme i s oborinskom odvodnjom i s poplavama, odronima, nestajanjem zelenih javnih površina. Prometnice su nam daleko od zadovoljavajućih, a kontinuirano u prostoru planiramo još više nove izgradnje. Znamo svi da u Dubrovniku imamo i krizu stanovanja gdje više ni ne možete ništa iznajmiti. Kada pogledate oglase, stanova za iznajmljivanje gotovo da i nema, a ako ih ima, onda su cijene stanarina od 1500 eura pa naviše. Svi ti kapaciteti u prostoru koji se grade ili će se graditi bit će isključivo za druge funkcije, a ne za trajno stanovanje – naglašava Marčinko te napominje kako su se mnoge stvari mogle izbjeći da se s novim GUP-om krenulo prije osam godina.
Prenamjenom do tužbi
-Mogao se recimo izbjeći hotel u Uvali Lapad i svi monstrumi kakvih imamo po svim gradskim kotarevima. Imamo svugdje devastirani krajolik s tom prevelikom izgradnjom. Zadnji je trenutak za prestati donositi nove urbanističke planove uređenja na temelju starog, već prekrojenog GUP-a koji je izuzetno štetan, no mi po njemu i dalje radimo planove nižeg reda – dodaje naša sugovornica koja smatra kako su izmjene GUP-a ključne za budući razvoj Dubrovnika. Očekuje od gradonačelnika da ispuni svoje obećanje i da će se uskoro na ovu temu održati tematska sjednica Gradskog vijeća ili svojevrsni sastanak kako bi gradski vijećnici mogli vidjeti koje će se značajne promjene dogoditi u urbanome tkivu Dubrovnika, ali i je li zaista izbrisao sve turističke kapacitete koji se nalaze u urbanističkim planovima. Napomenula je kako je još uvijek na snazi i UPUBosanka sjever i Bosanka jug.
Nismo mogli ne dotaknuti se i gradonačelnikove izjave kako će primjerice na Pločama doći do prenamjene građevinskog zemljišta u zelene zone. Upravo je on sam, godinama ranije, isticao kako se to neće raditi zbog sudskih sporova koje bi Grad zbog takve odluke navukao na sebe. I Marčinko smatra kako će to dovesti do tužbi.
– Godinama je politika puštala da taj monstruozan GUP živi i dalje. Ljudi su sukladno njemu planirali svoje poslovanje i izgradnju, bez obzira govorimo li o manjim ili većim investitorima, tako da očekujem da će biti tužbi ako bude prenamjene zemljišta iz građevinskog prema zelenom. Na to moramo biti spremni. No, trebamo biti svjesni i činjenice da je sve to trebalo puno ranije rješavati – smatra Marčinko.
‘Na naše pitanje je li sad kasno budući da je već napravljena nepopravljiva