Jedna fotografija izazvala je prijepor na društvenim mrežama, i to u Facebook grupi Stari Dubrovnik, gdje je Jan Mark Novalija, osnivač i administrator grupe, objavio fotografiju uz objašnjenje:
“Evo jedne lijepe iz moje zbirke – robna kuća Minčeta, nedugo nakon izgradnje, oko 1965., svakako prije 1970. jer se vide pruga i stupovi od tramvaja.”
No odmah nakon objave krenuli su se redati komentari, a dio pratitelja nije se složio s tvrdnjom da je riječ o robnoj kući Minčeta. Jedan od njih napisao je:
“Ovo je Hotel Adriatik. Duga zgrada, sa staklima i balkonima. Automobili koji su ispred parkirani su prenisko (da je Minčeta, ispred bi bila cesta i more).”
Drugi je korisnik pokušao odgovoriti argumentima vezanima uz izgled obale i šireg prostora u tom razdoblju:
“A one kuće poviše desno? More je bilo gdje je danas, kraj parka, do mora dok nije riva napravljena, dakle do 50-ih… Ovo je 20 godina poslije.”
Kako je rasprava odmicala, tema se počela širiti izvan samog pitanja lokacije. Dio pratitelja nastavio je s pričom o Minčeti i onome što je taj prostor nekad značio u društvenom životu grada, pa su se u komentarima nizala sjećanja:
“Kasnije su na vrhu svirali Milo i Libertasi, osim njih jedino je bio popularan Tezej, Arsenal, Žuta podmornica u koju svatko nije mogao ući. Tarasa je uvijek bila prepuna, stajalo se na nogama, dolazili smo iz grada, a najviše djevojke iz zemlje i inozemstva, i to po njih nekoliko, i sjedali zajedno. Tu je Milo Hrnić i započeo svoju karijeru.”
Na kraju su pratitelji u komentarima mahom zaključili da je ipak riječ o Minčeti, ali uz napomenu da bi mogla biti fotografija iz razdoblja nakon rekonstrukcije. No rasprava se nije zaustavila na identifikaciji zgrade – otvorilo se i pitanje estetike, javnog prostora i betonizacije.
“Koji užas… Je li se onda itko bunio zbog uništavanja javnog prostora, ružnoće i betonizacije?”, pitao se jedan Dubrovčanin.
U raspravi se spomenuo hotel Croatia u Cavtatu kao dobar primjer gradnje, a jedan sugrađanin zaključio je šire, izvan okvira jedne fotografije:
“Ne govorite o desetcima hotela, stambenih zgrada i poslovnih objekata koji su unakazili krajolik, a koje infrastruktura nije pratila… Devastacija nije počela 90-ih, nego je samo nastavila kontinuitet…”
