Nakon više od trideset godina obnove u ukupnoj vrijednosti od oko 32 milijuna kuna u utorak je svečano otvorena Biskupska palača na Trgu Marina Držića preko puta Katedrale.
-Grad nisu ni zidine ni palače ni crkve, krovovi, restorani niti turisti, već ljudi koji u gradu žive. Više bih volio da palača bude biskupski dom. Ne vraćam se u palaču jer to želim ili će mi biti ljepše. Svjestan sam da neće biti ljepše. Vraćam se jer već sedam godina osluškujem što mi govori narod ovog grada, s porukom: biskupe, kad ćete se vratiti u Grad? Nije važna palača, već je Grad u središtu – istaknuo je u svom govoru dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, koji će u palaču useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja.
-Crkva je kroz tisuće godina znala obnavljati djela koja su i danas prepoznatljiva – riječi su apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppea Pinta, koji je blagoslovio zgradu.
-Biskupskom palačom Dubrovnik dobiva još jedan prostor koji će oživjeti i oplemeniti povijesnu jezgru. Zgrada zrači duhovnošću, onim što nam najviše nedostaje. Važno je da je biskup ovdje – rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković.
-Vama Oče biskupe želim da vaš dom bude ujedno dom novim generacijama – istaknula je izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Renata Margaretić Urlić, dok je izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla:
-Ovo je vrhunski odrađen projekt obnove. Ovo je vrlo važno simbolički za Dubrovnik. Geste povratka postale su u gradu važne prije nekoliko godina, a postaju važne u svim hrvatskim povijesnim gradovima koji često ne pronalaze mjeru između razvoja i čuvanja baštine – rekla je Obuljen Koržinek.
-Povijesna jezgra oduvijek je bila žila kucavica starog i modernog Dubrovnika – izjavila je zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević.
-Ovo je još jedan od onih povijesnih događaja. Dubrovnik je primjer u Hrvatskoj kako se treba ulagati u budućnost, mlade i demografsku obnovu, a mladi će nam sami doći kad im osiguramo preduvjete – rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
-Zajednički cilj je pomoći revitalizaciji Grada. Preuzeli smo velik dio obnove i učinili više od određenog. Mi smo kamenčić u mozaiku. Ovo je mala kap u suhom jezeru, ali nadamo se da će stimulirati nove ideje – rekao je predsjednik Zaklade Caboga Stiftung i jedan od donatora obnove Ivo Felner.
Svečanosti su, između ostalih, nazočili brojni biskupi, svećenici, redovnice i vjernici te brojni sudionici tridesetogodšnje obnove, a najvažnijim institucijama zaslužnim za obnovu palače uručene su zahvalnice.
Biskupska palača je četverokatnica i zaštićeno je kulturno dobro na oko 2000 metara četvornih, a u njenom sastavu je i crkvica svetog Bartula. Sa svojim srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima svrstava se u tzv. rastuće kuće jer je njezin današnji izgled posljedica raznih promjena u njenoj unutrašnjosti kroz stoljeća. Palača je pripadala dubrovačkoj vlastelinskoj obitelji Sorkočević i bila je najveći privatni stambeni objekt u cjelini grada, U njoj je stanovao i dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. U vlasništvo Dubrovačke biskupije palača je došla 1854. godine, nakon što je zbog bombardiranja 1806. godine stara nadbiskupijska palača iza Katedrale postala neupotrebljiva. Palača je bila domom dubrovačkih biskupa i sjedište Dubrovačke biskupije sve do potresa na Uskrs 1979. godine, nakon kojeg je biskup Severin Pernek bio prisiljen iseliti.
Obnova palače odvijala se u više faza pod vodstvom Zavoda za obnovu Dubrovnika do 2016., a Dubrovačke biskupije do 2018. godine. Obnovom su od propadanja spašene arhitektonske dekoracije, očišćeni i restaurirani zidni oslici, a obnovljeni su i drveni oslikani stropovi ‘tabulati’, kao i biblioteka. Restaurirane slike iz fundusa Dubrovačke biskupije izložene su na prvom i drugom katu, dok se u prizemlju planira smjestiti lapidarij s arheološkim nalazima iz podzemlja dubrovačke katedrale. Time će dio palače ubuduće biti otvoren za javnost i organizaciju kulturnih programa. Obnovu do 2016. godine, u vrijednosti oko 25 milijuna kuna, financirali su kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, a oko 15 posto troškova pokrila je Dubrovačka biskupija. Završni radovi u vrijednosti 6,7 milijuna kuna financirani su donacijom Zaklade Caboga Stiftung.