Pomoćnik ministra kulture Davor Trupković rekao je u četvrtak prilikom obilaska lokaliteta Dubravka – Sveta Barbara u Konavlima, jedan od dva lokaliteta sa stećcima u Hrvatskoj koja su od prošlog petka na Popisu svjetske baštine UNESCO-a, kako je to biser koji nakon revitalizacije lokalnoj zajednici može omogućiti zapošljavanje mladih ljudi.
Inicijativu za upis stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a kao serijske nominacije pokrenula je 2010. Bosna i Hercegovina, a prihvaćena je od strane Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Trupković je ovom prilikom istaknuo kako zajednička nominacija nije obuhvatila sve stećke, te dodao kako se lista uz daljnji rad može proširivati. Ustvrdio je i kako ovom lokalitetu sad predstoji revitalizacija.
– Tek je sad veliki dio posla pred nama, a lokalnoj zajednici je ovo biser koji može omogućiti zapošljavanje mladih ljudi, jer imate turiste koji dolaze samo na UNESCO-ve lokalitete. U ovoj zoni imamo tri UNESCO-va spomenika, jedan je Festa svetog Vlaha, povijesna jezgra Dubrovnika i sada lokalitet Svete Barbare u Konavlima. Ovaj dio se mora revitalizirati i smisliti jedna dobra priča koja će svima donijeti korist – rekao je Trupković.
Najavio je kako će Ministarstvo kulture financijski pomoći Općini Konavle s tim projektom, a istaknuo je kako taj lokalitet pokazuje tijek života u Konavlima.
– Potrebna su nova istraživanja, a ovdje je bitno istaknuti kontinuitet života o čemu svjedoče grobovi iz 20. stoljeća kao i iz srednjeg vijeka. Ljudi su uvijek živjeli s ovim prostorom – rekao je on.
Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić napomenuo je kako je značaj ovog lokaliteta velik i u kulturnom i u turističkom smislu.
– Ovo je veliki događaj za Konavle, od kulturne do turističke dimenzije. Blizina srednjovjekovne utvrde Sokol grad i Svete Barbare dopušta uključenje ta dva lokaliteta u jednu priču. Moram napomenuti kako je ovo vrh sante leda kada su stećci u Konavlima u pitanju – rekao je Kapetanić.
Napomenuo je kako DPDS nije trenutno izravno uključen u ovu priču, no s obzirom kako su udruga koja brine o kulturnoj baštini, nastavit će pružati potporu ovom projektu.
-DPDS nije nikako uključen u ovo osim što smo dali podršku. Mi ćemo i dalje dati punu podršku, Ministarstvo je već najavilo da će pratiti projektnu dokumentaciju, a ovisno o birokraciji ja vjerujem da bi ovo moglo biti otvoreno za kulturno-turističku ponudu za godinu do dvije dana- rekao je on.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavle Antonia Rusković rekla je kako će upis Svete Barbare na UNESCO-vu listu imati veliki odjek na cjelokupnu konavosku baštinu, a napomenula je kako je ovo sjajna prilika da se lokalno stanovništo aktivira i prepozna potrebu za zaštitom još uvijek neistražene baštine.
Pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća rekla je kako sada slijedi izrada potrebnih snimki, te napomenula kako će se lokalitet revitalizirati planski.
Pročelnik Konzervatorskog odjela Imotski Ivan Alduk, rekao je kako je Sveta Barbara jedan od najvažnijih lokaliteta sa stećcima u Konavlima.
– Ovo je možda najvažniji lokalitet sa stećcima u Konavlima. Definitivno je jedan od većih gdje je sačuvano gotovo stotinjak stećaka na svom izvornom položaju. Relativno su dobro sačuvani, a cijeli kontekst ovog prostora, blizina prijelaza u Hercegovinu, blizina srednjovjekovne utvrde Sokol grad nagnao nas je da ovo bude jedan od dva lokaliteta koja smo predložili UNESCO-u i koji su prihvaćeni prošli petak u Istanbulu- rekao je on.
Istaknuo je kako je prva inicijativa za zaštitu bila 2008. godine u Zagrebu, te dodao kako su stećci specifićni za ovo područje.
– Stećak je srednjovjekovni nadgrobni spomenik kojeg nalazimo u zaleđu jadranske obale, od Like preko cijele BiH do zapadnih dijelova Srbije i Crne Gore. Može biti različitih oblika, a tri su osnovna, ploče, sanduci i sljemenjaci. Specifičan je po tome da je nastao, razvio se i nestao na ovom području – rekao je on.
Inače, Crkva sv. Barbare u selu Dubravka jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima, a uokolo nje se nalazi najveće sačuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Tu je utvrđeno postojanje 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka.
Druga lokacija koja je uvrštena na UNESCO-vu listu je Lokalitet Cista Velika – Velika i Mala Crljivica, u općini Cista Provo.