U tijeku je zbor građana Rijeke dubrovačke na temu izgradnje brze ceste Zračna Luka – Dubrovnik – Osojnik. U sportskoj dvorani je bilo više 450 ljudi koji su došli na zbor građana, rekao je gradonačelnik Mato Franković. Uvodno je sve pozdravio te istaknuo kako se ovim zborom žele razjasniti nedoumice koje su nastale tijekom posljednjih nekoliko mjeseci oko izgradnje brze ceste.
-Čuo sam puno protiv i za. Htio sam čuti što je to što tišti stanovnike Mokošice i Komolca, te da struka čuje glas naroda. Očekujem da na jedan kulturan i pristojan način komuniciramo ono čime smo zadovoljni, odnosno ono čime nismo bili zadovoljni – rekao je gradonačelnik.
-Mi podržavamo ono što narod želi. Ali želimo da budete svjesni što, kako i na koji način. Moramo biti svjesni činjenice opterećenja prometa. Moramo naći najbolje rješenje – dodao je. Već na samom početku, tijekom govora gradonačelnika, jedna je osoba dovikivala nešto iz publike, na što je gradonačelnik reagirao zamolivši osobe da budu pristojne te dodao da će imati mogućnost za riječ.
-Nisam sazvao zbor radi samopromocije određenih ljudi. Možemo drukčije razmišljati, ali ne smijemo se vrijeđati. Ja sam bio uz narod i ostat ću – kazao je.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je da je ovo prvi put da su Hrvatske ceste na ovakvom događaju kao što je zbor građana. No, zbog same važnosti projekta koji je vrijedan više od 400 milijuna eura ističe kako žele čuti građane i ne žele izazivati nezadovoljstvo kod građana.
-No svaki projekt izaziva otpor i nedoumice – naglasio je i podsjetio na projekte Mosta dr. Franja Tuđmana i Pelješkog mosta.
-Tijekom izrade Studije izvodljivosti i Studije utjecaja na okoliš, okupili smo stručne ljude. Ocijenit ćemo njihov rad. No, želimo čuti vaše mišljenje. Preveliki su to novci. Planiramo ga financirati EU sredstvima. Zato se malo žurimo. EU ne želi financirati projekte koji su protiv lokalne zajednice – rekao je i pozvao na kolegijalnu raspravu.
-Cestu ne možemo napraviti bez intervencija u okolišu. Studija je prihvatila ambijent u kojem se nalazi te propisala sve mjere. To nas košta kao investitora popriličan iznos novaca. Ali ako nećemo sami cijeniti svoju zemlju, onda džabe radimo posao – naglasio je.
Tijekom puštanja videa koji prikazuje vizualizaciju brze ceste, iz publike su se mogli čuti dovici: ‘Bože sačuvaj’.
Nakon videa, čula su se dobacivanja, na što je ponovno reagirao Franković.
-Mogao je Škorić negdje drugdje biti. Došao je čovjek da vas čuje. Ne trebamo dobacivati, zviždati – dodao je.
Četiri koridora
-Izuzetno je važno da alternativna prometnica ‘povuče’ i dio lokalnog prometa – istaknuto je među ostalim tijekom prezentacije analize prometa danas i 2040. godine. Navedeno je i da su razmatrana četiri koridora. Naime, spomenute su i razmatrane opcije uz postojeći most, na spoju prije Lozice.
Razmatrala se opcija o mostu 7 metara višem od postojećeg, te 100 metara dužeg. Među ostalim se istaknulo da s tom opcijom nije moguć nastavak trase kroz Župu, samo iznad Gornjih sela. HIA, studija utjecaja na baštinu, istaknula je da ova opcija ima vrlo negativ utjecaj.
Tu je bila i opcija rušenja postojećeg mosta i izgradnja novog četverotračnog mosta. No to nije bilo prihvatljivo. Most od preko 1 km bi išao po sredini Rijeke dubrovačke. Tu je i neadekvatan spoj na postojeću mrežu. Također nije moguć nastavak trase kroz Župu, nego samo iznad Gornjih sela. Tu je također HIA izrazila negativan utjecaj.
Tu su i dvije opcije uz Omblu, uzvodno i nizvodno. Ona uzvodno nije prihvatljiva, dok je nizvodno prihvatljiva – ne ugrožava izvor, naglašeno je među ostalim. Omogućuje i spoj ostalih naselja u Rijeci dubrovačkoj i zaleđu Srđa. Stvara se prsten oko Grada kojim bi se Grad i naselja mogli brže povezati. Maksimalno se rasterećuje postojeća državna cesta i poboljšavaju uvjeti razvoja turističke djelatnosti.
Otvorena je rasprava.
Katarina Matović ispred inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike pitala je gradonačelnika što se dogovorio sa županom?
-Mislim da me svi dobro poznajete. Imam svoj stav. Da se promijenio, ne bismo bili ovdje. Ako narod reče, to ćemo napraviti, ako neće, nećemo napraviti. Nitko vam ovdje nije neprijatelj. Mi smo sugrađani i želimo sve najbolje za Rijeku dubrovačku. Moje se mišljenje nije promijenilo ni zareza – rekao je.
Matović je podsjetila kako su 2017. predlagali varijantu uz most koja je odbijena. Dana je negativna ocjena zbog ljetnikovca Kaboga, kazala je.
-HIA je zaboravila da u Rijeci dubrovačkoj ima 15 ljetnikovaca i to se nije uopće valoriziralo – rekla je i pročitala sve ljetnikovce koji se nalaze u Rijeci dubrovačkoj.
-Zbog čega se to nije uzelo u obzir? Javljali smo se na sve rasprave. Zalagali smo se za varijantu mostom i da se onda ide tunelom – dodala je. Franković je rekao da će sagledati činjenicu da je ljetnikovac Kaboga bio jedini razlog zbog negativne ocjene.
-Uz pretpostavku da je varijanta kraj Omble najisplativija mislite li da bi stanovnici Rijeke dubrovačke trebali pristati na najjeftinija rješenja? Mislim da možemo pristati i na najskuplja rješenja da bi se Rijeka dubrovačka sačuvala – naglasila je i dodala kako na tom području živi 15 tisuća ljudi te bi mogla utjecati na kvalitetu života. Odgovoreno joj je da Studija predlaže najoptimalniju varijantu, a ne najjeftiniju.
Matović je rekla da joj je smiješno da će varijanta biti novo stanište za šišmiše. Stručnjaci su joj rekli da su sve provjerili kako bi što bolje opisali prostor i osigurali mjere zaštite. Prošli su strogu reviziju te su dobili zeleno svjetlo da idu dalje. Matović je pozvana, da ako ima kakve prijedloge da se javi na raspravu. Pitala je i koliko je koštala Studija izvodljivosti? Franković je rekao da misli da nije to sada bitno za raspravu.
Također, rekla je da se ne može izmjestiti 12 izvora pitke vode, kao ni Omblu. To je kompletan vodni resurs. Pitala je kako bi se zaustavilo moguće poplavljivanje, odnosno koje su mjere? Stručnjaci su rekli da je to sadržano u studiji.
-Investitor smo i naručili smo stručne tvrtke za izradu studije koja je trebala dati odgovore na osnovu svih podataka koje su akceptirani – naglasio je Škorić. Spomenuo je kako će postojati ovlaštene institucije tijekom izgradnje.
Teo Trostmann je pitao hoće li brza cesta utjecati na rasterećenje prometa? On smatra da neće.
Miho Storelli je rekao da nama treba brza cesta od Osojnika do Dubrovnika, pa onda do ZLD.
-Nama treba nešto što će nas odvesti do Grada i od Grada. Ovo uopće neće rasteretiti promet – rekao je među ostalim.
-Politika određuje, a ne struka – dodao je.
Ivica Ban je iznio primjedbu da se nije moglo raditi studiju utjecaja okoliša prije nego što su utvrđene zone sanitarne zaštite. Stručnjaci su mu rekli da to nije prepreka.
Dok je druga primjedba da studija utjecaja na okoliš nije izrađena po uredbi kako bi se izrađivale studije. Naime, kako kaže, nije istaknuto zašto je odabrana varijanta.
-Zašto baš ta varijanta, to nisam nigdje pročitao? – kazao je. Stručnjaci su mu rekli da je varijanta koja je u skladu s prostorom jedina varijanta koja se može izložiti.
Andro Vlahušić je istaknuo da je već izrazio svoje mišljenje te je ponudio svoja rješenja.
-Zaustavimo priču na Osojniku. Spojimo Pobrežje s Mokošicom na normalnoj trasi… Zašto radimo treću dvotračnu trasu – naglasio je.
Maro Kristić je podsjetio na Deklaraciju Gradskog vijeća protive izgradnji trase brze ceste preko izvorišta Rijeke Ombla.
Škorić je rekao da mu je to poznato.
-Gradsko vijeće kad je donijelo odluku tada nije bilo studije utjecaja na okoliš… – naglasio je Škorić što je izazvalo povike iz publike. Franković ga je stao braniti i nabrojao sve zasluge Škorića te dodao da je zaslužio poštovanje.
-Ovdje smo da se gledamo oči u oči, iznesemo probleme, argumente i donesemo zaključke – rekao je Škorić.
Franković je među ostalim rekao da traže rješenje, bez obzira koliko košta. Iz publike je stiglo pitanje hoće li biti trase ako građani smatraju da nije dobra. Franković je istaknuo mogući referendum.
-Postoji institut koji se zove referendum. Mogu sazvati referendumsko pitanje jesu li građani za trasu brze ceste – naglasio je.
Matko Saltarić je rekao da jedino odlučuje stranačka iskaznica. Spomenuo je i referendum te rekao da se lakše dolazi na vlast nego što građani dolaze do ciljeva. Naglasio je probleme trase na području Dračeva sela i Prijevora. Rekao je da se trasom presjecaju dva izvora. Naglasio je i da će probijanjem trase, kad se bude probijao put kroz stijene, kamenje završiti u Rijeci dubrovačkoj.
Na kraju je istaknuo: ‘Kažete da je ovo dobrobit za narod. Kakva dobrobit? Tko je ovdje normalan?’.
Franković je rekao da će ovdje odlučiti građani, a da neće odlučivati stranačka iskaznica.
-Je li tebi osobno, kao Matu Frankoviću, ova trasa koja ide pored stare baštine, iznad izvora pravo rješenje – pitao je. Franković je dodao da je već rekao pet tisuća puta da nije, ali i istaknuo: ‘Jesam li ja stručnjak?’.
-Više puta je rečeno da se ova cesta radi za Crnogorce. Gradi se za nas. Ako smo mi protiv toga, gospodin Škorić će se okrenuti i negdje drugdje graditi – dodao je.
-Od vašeg najvećeg biračkog tijela radite ghetto. Mi nismo protiv brze ceste, nego protiv trase. Suludo je da se raspravlja o toj trasi ceste – kazao je.
-I most dr. Franja Tuđmana se radio za nas, a ne za Crnogorce kako se govorilo. Nismo ovdje da se prepiremo – dodao je Franković.
Anita Bonačić Obradović je podsjetila također na deklaraciju.
-Zaključili smo da građani nisu za izgradnju brze ceste po navedenoj trasi. Mislim da je nepotrebno više raspravljati – dodao je Franković.
Katarina Šilje je rekla da smo korak naprijed, nazad dva. Podsjetila je da je to bilo ladanjsko područje, a danas zaštićeno područje.
-Zadnjih sto godina smo počeli naprijed-nazad… – rekla je i spomenula među ostalim nebodere koji su se tijekom proteklog stoljeća izgradili.
Tomo Kristović je pitao župana hoće li poštivati deklaraciju, na što mu je župan odgovorio: Hoćemo li poštovati prostorni plan županije? Kristović je pitao i što je po pitanju suhozida, na što mu je rečeno od strane stručnjaka da to pitanje postavi na javnoj raspravi 5. rujna.
Franković je naglasio da je sanitarna zona izvorišta Omble zaštićena, a rekao je i da do 2017. godine nije bilo nijedne zaštićene sanitarne zone. Naveo je kako će uskoro zaštititi i izvorište Palate.
Davor Rudenjak, stanovnik Komolca, pitao je izrađivače kako je njima prihvatljivo da se od Šumeta i Rožata planira nekoliko vijadukata, tunela… Što se tiče studije utjecaja na okoliš, zanemarene su povijesne znamenitosti, dodao je među ostalim. Rekao je i da je obnova starog vodovoda, projekt koji stoji u ladicama.
-Predviđene su mjere zaštite zraka, i od buke za sve prostore i mjesta gdje je to nužno. Evidentirali smo svu kulturnu baštinu i o njima će se voditi računa. U studiji smo analizirali i udaljenost od najbližih kuća – rekao je izrađivač studije na okoliš.
Nevenka Grošeta Đirlić ispred građanske inicijative Pravo na zavičaj izjavila je da je pogledala sve verzije brze ceste.
-Došla sam podržati Rijeku dubrovačku kao lijepi zavičaj – kazala je. Spomenula je kako je politika odlučila sto posto po pitanju Primorja i Centra za gospodarenje otpadom, iako je narod bio – protiv.
-Ako će narod odlučiti, dopustite da kažu svoje mišljenje. Budite uz njih, uskoro su izbori. Mogla bi se ploča okrenuti – rekla je.
-Poslušaj srce naroda i nikad nećeš pogriješiti. Svaka vaša riječ daje svoj pečat – dodao je Franković.
Ljubica Matović je pitala zbog čega spominju u studiji iz 2011. Godine?
-Znači li da ćete izraditi novu studiju – pitala je.
-Studija je rađena u vrijeme kad nije bilo novih podataka – dodao je stručnjak. Hoće li se mijenjati, pitala je.
-Uzet ćemo u obzir informacije s javne rasprave i unijeti u studiju – rekao je. Pitala je Škorića hoće li turisti misliti da je ratno stanje tijekom miniranja?
-Nema drukčijeg načina gradnje bez miniranja. Radi se u strogo kontroliranim uvjetima i kad ne stvara probleme lokalnom stanovništvu – naglasio je. Netko je u publici dodao: ‘Za novu godinu’.
Marko Potrebica, predsjednik Gradskog vijeća i dijete Mokošice, rekao je da je svoj stav iznio u veljači ove godine.
-Da smo na ovaj način pretresali sve prostorne planove, onda Dubrovnik ne bi izgledao ovako – dodao je.
-Razumijem sumnju sugrađana, mojih susjeda koji dovode u pitanje studije. Treba li Dubrovniku brza cesta do Čilipa? Naravno da treba, već prije četrdeset godina. Ali, trebamo podijeliti ovaj projekt u dvije faze – naglasio je.
-Treba nam cesta do Čilipa, a treba nam i ova cesta, ali treba biti druga trasa. Možemo se popeti na čičimak, ali mi podršku u kraju nećemo dobiti – rekao je i pozvao da se prvo izgraditi cesta do Čilipa. Spomenuo je i kako se olako odbacio prijedlog trase, koridor 2 i da je potrebno dodatno obrazloženje.
Postavljeno je i pitanje zašto varijanta broj dva, odnosno koridor dva nije dobar alternativni pravac – Most dr. Franja Tuđmana i tunel?
-Položaj mosta, neposredno do postojećeg mosta, ne postoji kvalitetna mogućnost povezivanja dvije ceste, nema prostora za spoj na postojeću cestovnu mrežu – rekao je stručnjak iz IGH.
Marko Giljača smatra da se studija utjecaja na okoliš trebala napraviti za dvije trase. Dodao je da je potrebno napraviti novu HIA-u.
-Žao mi je što danas nismo imali studiju utjecaja na okoliš za obje dvije varijante. Molim da se zaustavi ova procedura i napravi nova studija utjecaja na okoliš – rekao je.
Jedan od stručnjaka je rekao da je će HIA za odabranu varijantu biti gotova do kraja godine.
Đuro Capor je rekao da ima ispravak upućujući ga izrađivaču studije.
-Niste vi izabrali studiju, izabrao je župan. Ovdje je ulogu izrađivača preuzeo župan. Župan je preuzeo ulogu osobe koja se kontresta volji građana. Župan pokunjeno šuti cijelu večer – rekao je.
-Morate prihvatiti volju građana koja ide od Dubrovnika do ZLD. Ona ne ide do ZLD, već završava na jednoj ili drugoj strani luke. Ne žele cestu kroz Rijeku dubrovačku i cestu do Crne Gore. Građani ne žele četverotračnu cestu, kakvu Potrebica predlaže, jer dijelu Župu. Prostor je dragocjen i Hrvatske ceste trebaju doći s projektom koji većinu prometa stavlja ispod Srđa, u tunel – kazao je. Rekao je i da se prije 15 godina raspravljalo o brzoj cesti.
Franković je rekao, da je činjenica da 40 godina tražimo brzu cestu.
-Nitko u tom vremenu nije prstom maknuo. Svjedočimo da HC žele izgraditi cestu do Zračne luke. Žele čuti naše mišljenje što mislimo o jednoj i drugoj trasi. Nitko nikome ništa ne nameće. Stanovnici Rijeke dubrovačke su iznijeli svoj stav i bitno je da su ga čuli predstavnici HC, ekipa koja je napravila studiju utjecaja na okoliš. Glas naroda se čuo – dodao je.
-Ne želimo da trasa ide kuda je predviđena već da spaja Grad i Zračnu luku – naglasio je.
Župan Dobroslavić je rekao da su se čula razna mišljenja, ali i da se čuo od Capora niski politikanski udar koji, prema njemu, nije bio potreban.
-Posve je jasno da župan nije izabrao nikakvu varijantu jer to nije moguće. Nemojte to koristiti, to vam je ispod časti. Vi ste profesor u školi i pitam se kako učite učenike kad se koristite ovakvim podvalama – dodao je.
Ako je Gradsko vijeće bilo protiv trase, i danas građani, postavljeno je pitanje županu kad će se ona ukloniti iz prostornog plana?
-Vi ovdje branite interese rijeke, ali nemojmo zaboraviti da ova cesta treba i drugim dijelovima županije. Ako se građani opredijele za referendum, onda će se uputiti inicijativa županiji za izmjenu prostornog plana – kazao je.
Jedan od sudionika zbora građana, pozvao je sve prisutne na zbor građana koji organizira GK Komolac. Franković je zahvalio na pozivu, ali nije mu jasno zašto se organizira još jedan zbor građana.
-Nekako mi je čudno da se na istu temu organiziraju dva zbora građana, a jedna je rijeka – istaknuo je.
Jedan od sudionika iz publike je istaknuo da moli da se ponovi studija spomenuvši 12 izvorišta preko kojih bi trebala ići brza cesta.
-Gdje ste vidjeli da se zapinje u prometu u Rožatu? – rekao je.