Izložba Dubrovačkih muzeja ‘Pomorske škrinje’ otvorena u je u četvrtak u žitnici Rupe.
-Na izložbi je prvi put u Hrvatskoj okupljena i stručno muzeološki obrađena građa pomorskih škrinja. Predstavili smo petnaest pomorskih škrinja iz razdoblja od 17. do sredine 20. stoljeća. Trinaest ih je iz fundusa muzeja, a dvije su posuđene, od sugrađanina Igora Hajdarhodžića te Dubrovačke biskupije, odakle nam dolazi najstariji i najveći primjerak, širok 165 centimetara. Škrinja veličinom izlazi van gabarita uobičajenih veličina. Prema grbu na škrinji znamo da pripada obitelji Skočibuha – izjavila je autorica izložbe te viša kustosica Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ljerka Dunatov.
Dubrovački pomorci na svojim su putovanjima u njima držali svoje privatne stvari, a prve škrinje služile su i kao kreveti, ormari te kauči – istaknula je Dunatov.
-U odnosu na veliku i slavnu dubrovačku pomorsku povijest, izložen je mali broju predmeta posebnog tipa škrinje iz muzejske zbirke. Ali ako u obzir uzmemo materijal od kojeg su škrinje napravljene, kao i uvjete u kojima su upotrebljavane, onda je jasno da su bile izložene velikom propadanju. Zato je ova zbirka dragocjena – rekla je tom prilikom ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać.
-Vjerujem kako u privatnom vlasništvu, po kućama naših pomoraca i kapetana, ima još više škrinja, ali ih građani ljubomorno čuvaju zbog sentimentalne vrijednosti. Posebno to vrijedi za kvalitetnije primjerke, koji su oslikani ili na neki drugi način dekorirani. Budućnost ove zbirke svakako je svijetla jer će još škrinja otkupom ili donacijama jednom doći u Pomorski muzej – izjavila je Vilać.
-Pomorstvo je neodvojivi dio dubrovačke povijesti. Svi mi u našim obiteljima imamo pomorce, a škrinje su simbol ne samo njihova truda i rada, već i puno emocija koje su na određeni način tim škrinjama plovile s njima, a u koje su bile ugrađene molitve i skrb njihovih obitelji koje su ih na put ispraćale – izjavila je otvarajući izložbu zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.
Kako stoji u opisu izložbe, škrinja je drveni sanduk s poklopcem, namijenjen spremanju odjeće i drugih tekstilnih predmeta, nakita, obiteljskih dragocjenosti, novca, dokumenata. Pomorske škrinje, kao dio muzejske zbirke, uglavnom su rađene od jelovine, a javljaju se još i primjerci od drva oraha, bora te lipe. Oslikavanjem škrinja od prve polovine 15. stoljeća bavili su se domaći majstori, a uzori su im bile škrinje oslikane u sjevernoj i srednjoj Italiji. O škrinjama iz muzejskog fundusa ne postoje utvrđeni podatci o tome tko ih je oslikavao i rezbario pa se ukrašavanje škrinja drži radom anonimnih majstora, drvorezbara te drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća.
Postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložbu koja ostaje otvorena do 28. veljače 2018. godine prati dvojezični katalog, a u 2018. godine pratit će je kreativne radionice.