U okviru jubilarnog 10. Sveučilišnog likovnog simpozija koji je održan u Sveučilišnoj galeriji u Mostaru od 23. do 27. svibnja, održane su brojne aktivnosti karaktera likovne kolonije, studentske radionice, posjet izložbi Ljiljane Rajković Linija crvenog pomaka kao i prostornoj skulpturi Stjepana Skoke Maslinova grančica te su predstavljene knjige Damira Zorića ‘Silva rerum’, Josipa Zankija ‘Konceptualizacija prostora u thangaka slikarstvu’ te knjige ‘Josip Škerlj u očima kritike 1968. – 2022.’ i knjiga pjesama o likovnim kolonijama, jednostavno naslovljena ‘L. K.’ autora Josipa Škerlja, koje je uredio Marin Ivanović.
Josip Škerlj eminentni je hrvatski slikar i književnik o čijem su likovnom i književnom radu napisane stotine tekstova, a navedena knjiga predstavlja izbor od osamdesetak najvažnijih koji pokrivaju razdoblje od preko 50 godina njegovog stvaralaštva.
Knjige su predstavili urednik i autor pogovora Marin Ivanović, likovni i književni kritičar Milan Bešlić, povjesničar umjetnosti Igor Loinjak sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku te sam umjetnik Josip Škerlj.
Ivanović je naglasio kako se radi o umjetniku izuzetno plodnoga stvaralačkoga impulsa što potvrđuje i izbor od sedamdeset devet tekstova od nekoliko stotina koji su uvršteni u ovaj kritički pregled Josip Škerlj u očima kritike 1968. – 2022. Nastavlja kako je cilj ove knjige biti didaktičkim materijalom svim istraživačima koji se Škerljevim opusom budu bavili u okviru likovne kritike. Ivanović je naveo kako je knjiga izdana u nakladništvu Sveučilišta u Mostaru uz financijsku pomoć Grada Dubrovnika, ističući kako se radi o vrlo kvalitetnom projektu na kojem su sudjelovali brojni autori, recenzenti i tehničko osoblje kako bismo na kraju dobili jednu ovakvu popudbinu koja ostaje u naslijeđe svima nama.
Uz kritičku zbirku, predstavljena je knjiga pjesama ‘Likovne kolonije – L. K.’ Josipa Škerlja. Ovo izdanje je svojevrsni dnevnik kolonija kroz stih i vizualni predložak koje su nastajale tijekom dugog razdoblja stvaralaštva. Milan Bešlić ističe kako pristup umjetničkom djelu kroz riječ i sliku dolazi u punom zamahu kada promatramo Škerljev opus. Navodi: „Tamo gdje stane kistom, Josip Škerlj nastavi perom.“ I zaista, ova dva stvaralaštva izvrsno se nadopunjuju kada ga sagledavamo kao cjeloviti opus, iako sami za sebe mogu stajati samostalno upisujući se ponaosob u antologiju hrvatske lirike, nastavljajući treću generaciju dubrovačkih kolorista.
Bešlić u svom komentaru ne pravi razliku između boje i riječi, govoreći o raznobojnim riječima i emocionalnim paletama u jedinstvenom lirskom izričaju. Potvrđuje kako se radi o duhovnim razglednicama u 35 pjesama koje govore o mjestima poput Lastova, Raba, Dubrovnika, Mostara, Počitelja i brojnih drugih, u kojima umjetničko nadahnuće ne bira medij tj. realizira se u oba.
Igor Loinjak se prisjetio prvog susreta sa Škerljem kada je trebao napisati tekst o njemu, ulazeći u njegov opus na autentičan način. Prepoznao je Mediteran u njegovoj boji i motivima koje ne bi mogao reproducirati netko tko ne dolazi s takvog geografsko-duhovnog prostora duboke kolorističke tradicije. Tu tradiciju nosi Škerljeva dubrovačka linija i boja koje nije uvijek doslovno referentna, ali je uvijek dosljedna vlastitom emocionalnom nahođenju.
Tekst napisao Dinko Baković
Foto: Luka Mjeda
