Povodom Međunarodnog dana muzeja, u ponedjeljak, 18. svibnja, je u Kneževu dvoru predstavljen veliki katalog izložbe „Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“.
Riječ je o doista vrijednom izdanju koje na 536 stranica, sa preko 450 fotografija i ilustracija u boji te s katalogom u kojem je detaljno obrađeno čak 297 predmeta predstavljenih na izložbi, prvi puta sveobuhvatno obrađuje temu stoljetnog dubrovačkog svetog zaštitnika i simbola Grada.
Katalog su predstavili akademik Radoslav Tomić, poznati hrvatski povjesničar umjetnosti, kao glavni promotor, mr. sc. Maja Nodari i dr. sc. Vinicije B. Lupis, koji su, uz ravnateljicu Pavicu Vilać, sudjelovali u koncipiranju izložbe i kataloga “Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti” te autorski obradili pojedine teme, kao i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać koja je dala osnovne podatke o izložbenom projektu te zahvalila svima koji su doprinijeli njegovoj realizaciji, izrazivši želju da „ovaj katalog bude dobar uvod u veliku festu kojom ćemo dogodine obilježiti 1700. godišnjicu mučeničke smrti svetog Vlaha“.
– Riječ je o katalogu koji ima trajnu vrijednost i koji je nadišao samu izložbu. On je, naime, reprezentativniji od izložbe i zbog toga što donosi i one predmete koji zbog tehničkih razloga nisu mogli biti izloženi, poput dijela kamene skulpture ili moćnika. On je velik po obimu, ali ne opterećuje. Ne ostavlja dojam teške knjige mučne za listanje. Riječ je o knjizi koja je suvremeno napravljena, onako kako to rade u svijetu i onako kako nam doista treba. To dakako, nije prva knjiga o svetom Vlahu, jer o svetom Vlahu i Dubrovniku se pisalo oduvijek i pisat će se sve dok bude onih koji su pismeni, ali ona na kataloški način objedinjuje sve što je o Svetom Vlahu bitno. Upravo se iz ovog kataloga iščitava zašto je Festa svetog Vlaha od UNESCO-a zaštićena kao svjetska nematerijalna baština i da je kojim slučajem ovaj katalog izašao prije ove zaštite, siguran sam da bi upravo on bio viza za ulazak na listu UNESCO-ove baštine – rekao je, između ostalog, akademik Radoslav Tomić.
Mr. sc. Maja Nodari je govorila o fenomenu svetoga Vlaha i njegovoj svenazočnosti u Dubrovniku.
– Slavljenje svetoga Vlaha u Dubrovniku jedinstven je primjer suživota Grada i njegova zaštitnika. Sveti Vlaho ne samo da je svetac koji ikonografski, u likovnim prikazima drži Grad, obično na svojoj ljevici, nego i simbolički lebdi nad njim, uključen u život ljudi u Dubrovniku. Sveprisutnost Svečeva odrazila se civilizacijskom i kulturološkom dimenzijom u svim sferama života, među svim društvenim slojevima. Slave ga i časte u Dubrovniku i na svim dijelovima svijeta gdje Dubrovčani žive. Štuju ga pomorci na brodovima, štuju ga i oni koji nisu vjernici ili su drugih ispovijesti, pa to Svetom Vlahu daje i ekumensku dimenziju, misiju i ulogu – objasnila je M. Nodari, naglasivši kako je „svome svetome Vlahu ova generacija prinijela ovaj dar u znak zahvale što više od milenija bdije nad svima nama“.
Govoreći o značenju kulta svetoga Vlaha na teritoriju Dubrovačke Republike i o štovanju Parca u svijetu, dr. sc. Vinicije B. Lupis je istaknuo kako zahvaljujući „velikom maru i uloženoj energiji ravnateljice Pavice Vilać konačno na jednom mjestu možemo poput ostalih gradova: Kotora, Zadra, Splita imati kompendij poznavanja kulta parca, zaštitnika jednog grada, nekadašnje države“.
– Ovaj pothvat Dubrovačkih muzeja iskorak je u njihovoj muzeološkoj aktivnosti i nadam se da će se krenuti s novim projektima propitivanja stanja baštine. Veliki je posao pred nama, ali s ponosom možemo reći da je ova dionica štovanja svetog Vlaha, univerzalnog sveca kršćana, zaokružena. Štovanje svetog Vlaha dijelimo s mnogim narodima, ali moram reći da ga zasigurno nitko tako ljubomorno ne štuje kao mi od 927. godine i znamo o njemu mnogo više nego njegovi sunarodnjaci Armenci – zaključio je Lupis.
„Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“ je bio središnji izložbeni projekt Dubrovačkih muzeja u 2012. godini, kad je realiziran povodom 1040. obljetnice štovanja kulta svetog Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja. Izložbu je tada pratio mali katalog, koji je nakon tri godine sustavnog rada čak 16 autora, među kojima i vanjskih suradnika, mahom uglednih znanstvenika i vrsnih poznavatelja dubrovačke baštine, proširen u najveće znanstvenostručno djelo dosad posvećeno dubrovačkom Parcu.
Izložba i prateći projekt priređeni su sa svrhom podizanja razine svijesti o ulozi svetoga Vlaha u povijesti i sadašnjosti Dubrovnika i dubrovačkoga kraja, pokazujući bogatstvo povijesnog, likovnog i kulturnog naslijeđa koje su grad i njegova okolica baštinili zahvaljujući tradiciji Parčeva štovanja, te s ciljem povećanja razine prepoznatljivosti svetoga Vlaha kao dubrovačkoga nebeskog zaštitnika. Sveprisutnost svetoga Vlaha u životu grada najbolje se iščitava upravo iz ovoga kataloga.
Katalog prati koncepciju izložbe i podijeljen je na tri tematske cjeline koje se bave kultom svetoga Vlaha, svetim Vlahom kao državnim simbolom i svetim Vlahom u umjetnosti, a sve hrvatske tekstove prate sažetci na engleskom jeziku.
Priča o središnjem godišnjem izložbenom projektu Dubrovačkih muzeja posvećenog Parcu je priča velikih brojki: u realizaciju projekta su bila uključena 4 muzeja u sastavu Dubrovačkih muzeja (Kulturno-povijesni, Arheološki, Pomorski i Etnografski) i ukupno 16 autora, u samo 4 mjeseca izložbu je vidjelo 153.767 posjetitelja, čak 56 različitih institucija i pojedinaca posuditelja ustupilo je svoju građu za izložbu, ukupno 251 predmet, te je konačno realiziran opsežni katalog na 536 stranica, sa preko 450 fotografija i ilustracija u boji te s katalogom u kojem je detaljno obrađeno čak 297 predmeta predstavljenih na izložbi.
Autori i teme:
Pavica Vilać, Uvodna riječ
Maja Nodari, Čudo Svetoga Vlaha
Kult svetoga Vlaha
Joško Belamarić, Životopis, legende, povijesni motivi izbora dubrovačkog zaštitnika
Nela Lonza, Festa svetoga Vlaha u starom Dubrovniku
Vinicije B. Lupis, Dubrovačka svetkovina svetoga Vlaha u svijetu
Maja Nodari, Gradsko štovanje Sveca zaštitnika
Barbara Margaretić, I okolica slavi svojega Parca
Sveti Vlaho kao državni simbol
Igor Fisković, Skulpturalno predstavljanje dubrovačkog Parca
Ivan Mirnik, Sveti Vlaho na dubrovačkom novcu i medaljama
Tonko Marunčić, Sveti Vlaho na pečatima i poveljama Dubrovačke Republike
Đivo Bašić, Zastave Republike svetoga Vlaha – zastave slobode i neutralnosti
Sveti Vlaho u umjetnosti
Katarina Horvat-Levaj, Crkve svetoga Vlaha u Dubrovniku
Vinicije B. Lupis, Crkve svetoga Vlaha na dubrovačkom području
Vedrana Gjukić-Bender, Sveti Vlaho − trajno nadahnuće slikara
Sanja Žaja Vrbica, Dubrovački Parac u modernoj i suvremenoj likovnosti
Slavica Stojan, Sveti Vlaho u hrvatskoj književnosti
Ingrid Pavličević, Prikazi svetoga Vlaha iz zbirki Dubrovačkih knjižnica
Josip degl’ Ivellio, Skladbe na čast svetog Vlaha iz arhiva dubrovačke katedrale
Vinicije B. Lupis, Sveti Vlaho u primijenjenoj umjetnosti
Ljiljana Ivušić, Žigovi s likom svetoga Vlaha
Maja Nodari, Festa svetoga Vlaha – baština čovječanstva
Pokrovitelj projekta je Grad Dubrovnik, a sponzori Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Fotostar, Fortuna komers, Pako, Atlantska plovidba, Libertas Dubrovnik, Ambasada film, Studio Beluga.