Konzervatorsko-restauratorski radovi na Statutu Grada Dubrovnika iz 1272. godine, prijepisu iz prve polovice 15. stoljeća predstavljeni su u ponedjeljak navečer u atriju palače Sponza.
Ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku Frane Čizmić uvodno je kazao kako se restaurirani Statut dubrovačkoj javnosti predstavlja povodom Svjetskog dana arhiva.
Stručnjakinja za pravnu povijest Nella Lonza kazala je kako je Statut od temeljne pravne zbirke postao simbol samosvojnosti države.
– Odlukom Malog vijeća 1. ožujka 1432. godine naložena je kupnja pergamentskih listova za izradu novog Statuta. Zahtjevni posao prijepisa obavio je svećenik Nikola o kojem ne znamo ništa više. Prijepis je dovršen u godinu dana, a potom pregledan i uspoređen sa starim rukopisom – rekla je Lonza.
– Nikola je dobro obavio posao. Naslovi poglavlja istaknuti su crvenom tintom, a inicijali ukrašeni jednostavnim, a vitičastim ukrasima. Početna minijatura Svetog Vlaha naručena je od tada ponajboljeg dubrovačkog slikara Ivana Ugrinovića – dodala je Lonza.
– Bez obzira što nije riječ o grandioznoj građevini već o krhkom predmetu, važnost restauracije je neiskaziva – zaključila je Lonza.
Voditelj arhiva Dubrovačke Republike Zoran Perović podsjetio je na okolnosti restauracije Statuta, koje su vezane za posjet bivšeg ministra Boža Biškupića dubrovačkom arhivu 2008. godine.
– S austrijskom ministricom kulture posjetio je naš arhiv i predstavili smo mu Statut. Rekao sam ministru kako vapi za restauracijo, ne očekujući ništa. Biškupić je mobitelom nazvao ravnatelja Državnog arhiva Stjepana Ćosića, da riješi tehnikalije, a da će ministar platiti obnovu. Izbio sam državnom proračunu 500 tisuća kuna, i neka sam, drago mi je – ispričao je Perović.
– Sretan sam što se Statut vratio kući. Puno je ljepši nego kad je pošao, a i stariji je, jer je sedam godina bio na restauraciji – zaključio je Perović.
Voditeljica Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Andreja Dragojević ispričala je više o samim fazama te nekim detaljima restauracije Statuta.
– Osim povijesnog i kulturnog značaja, pratili smo i sudbinu knjige tijekom stoljeća. Od materijala koji su korišteni, alata i sredstava za pisanje. Otkrivali smo tijekom restauracije nove spoznaje o izgledu knjige, poput više intervencija na uvezu. Svi skupljeni podaci ostavljaju mogućnost daljnjih istraživanja – rekla je Dragojević.
Prezentacija je održana povodom Svjetskog dana arhiva u organizaciji Državnog arhiva u Dubrovniku i Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva. Tijekom prezentacije prikazan je i kratki dokumentarni film Mladena Puljića o postupku restauracije, a u prigodnom programu nastupila je klapa Atlant.