U Lazaretima je danas održana prezentacija prvih rezultata Demografske analize i Internog popisa stanovništva koje je krajem 2016. provodio Zavod za obnovu Dubrovnika.
Demografska analiza i izvršeni popis stanovništva rađeni su u sklopu izrade Sociološke i demografske studije.
U ime Razvoja za obnovu Dubrovnika obratila se Iva Carević Peković koja se zahvalila svim volonterima, suradnicima i stanovnicima ‘koji su žrtvovali svojih mjesec dana’ kako bi mogli sudjelovati u prikupljanju ovih bitnih podataka i bez kojih sociodemografska analiza ne bi bila moguća.
– Popis stanovništva počeli smo prikupljati od 24. listopada do 15. prosinca 2016. i odmah smo popisnice predali na analizu stručnjacima. Temeljem toga izrađena je prva analiza i svi rezultati – rekla je Carević Peković.
Rekla je kako nakon prezentiranih rezultata žele ljude zainteresirati za bolju suradnju i sudjelovanje u predstojećoj anketi. Po završetku sociodemografske studije, planiraju odraditi još jednu studiju.
Dr.sc. Sanja Klempić Bogadi prezentirala je osnovne rezultate koji su dobiveni analizom službenih podataka Državnog zavoda za statistiku te Internog popisa stanovništva gradske jezgre. Rezultati popisa iz 1991., 2001. te 2011. korišteni su za uspoređivanje s trenutnim dobivenim podatcima.
Ono što je u Klempić Bogadi u prezentaciji naglasila jest kako je u Dubrovniku već dugi niz vremena prisutan demografski pad odnosno ‘demografska katastrofa’. Pozitivni trendovi jedino su prisutni u prigradskim naseljima Dubrovnika što je trend i u ostalim obalnim hrvatskim naseljima.
– Povijesnu jezgru smo statistički podijelili na 15 popisnih krugova kako bismo mogli uspoređivati rezultate popisom iz 2011. Podatci broja stanovnika govore da je vrhunac bio 1961. kada je u povijesnoj jezgri živjelo više od pet tisuća stanovnika. Nakon toga, istovremeno, kada je počeo demografski pad unutar gradske jezgre, naselja jačaju 50ih i 60ih godina zbog razvoja turizma, prometa. Dubrovnik je pokazivao porast stanovništva u okolici zbog migracije, a ne zbog prirodnog kretanja – rekla je Klempić Bogadi.
Taj se trend demografskog pada i depopulacija povijesne jezgre nastavio i do dan danas. Tako naime prema posljednjim podatcima 508 privatnih kućanstava i četiri institucionalna, u gradskoj jezgri živi 1557 stanovnika s time kako 22 osobe nisu htjele ustupiti podatke. Tako je u posljednjih pet godina stara gradska jezgra ‘izgubila’ čak 600 stanovnika. Trend pada koji je započeo u 60tim godinama očito se i dalje nastavlja. Dominiraju kućanstva s jednim članom obitelji, a žene su pak brojnija skupina zbog duljeg vijeka života.
Kao veliki problem navela je i smanjenje radno-aktivnog stanovništva sukladno povećanju broja stanovnika u starijoj dobi. Pokazatelji starenja stanovništva prisutni su već dugo vremena, tako da na jednu mladu osobu ‘idu’ tri starije osobe.
Stanovnici stare gradske jezgre, njih 79,3 posto rekli su kako im njihov smještaj služi samo za stanovanje. Zanimljiv je podatak kako stanovnicima unutar stare gradske jezgre glavni prihod nije turizam, tako da polovica zapravo živi od plaće koju dobiva, a polovica od mirovine. Niti pet posto stanovnika živi isključivo od turizma…
Dr.sc.Ognjen Čaldarović i dr.sc. Jana Šarinić predstavili su drugi planirani dio analize, onu socioloških elemenata kroz anketiranje i integraciju postojećih demografskih saznanja.
Kroz ovu analizu stručnjaci žele utvrditi kako ljudi žive u gradskoj jezgri i kroz razgovore s njima saznati što bi htjeli promijeniti za bolji način života pošto je u procesu jedno krizno stanje.
– Cilj naše studije je kako stanovnici vide svoju situaciju, svi oni koji djeluju, rade i žive unutar stare gradske jezgre i kako to svesti u jedan okvir. Već smo kroz niz radionica došli smo do dosta podataka koji će poslužiti za izradu anketnih pitanja. To ćemo sve obijedniti i na temlju toga predložiti mjere koje se moraju poduzeti kako bi se sačuvao ikakav život u jezgri – rekla je Šarinić i pozvala ljude da sudjeluju u anketi koju će provesti idućih dana.